Javni dug je bitna komponenta u fiskalnoj politici svake zemlje. Vidjeli smo da se u praksi često možemo susresti sa više definicija ovog pojma. O javnom dugu itekako ovisi ekonomska politika zemlje. Većina zemalja u svijetu je financijsku krizu dočekala nespremno i nije na vrijeme prilagodila svoje javne financije novoj situaciji. U tom pogledu ni RH nije iznimka. Trenutno udio javnog duga u RH iznosi više od 67%. Ako uspoređujemo RH sa ostalim razvijenijim zemljama EU to nije tako ni loše, jer je udio duga u Njemačkoj je prošle godine iznosio 78.4%. Međutim razlika između svrhe trošenja javnog novca u RH i Njemačkoj je očita Tako se on u Njemačkoj usmjerava u gospodarstvo, dok u nas služi za otplaćivanje prijašnjih dugova. Međutim javni dug sam po sebi ne može biti generator gospodarskog razvitka, dokazuju rezultati empirijskih istraživanja. Tako je u članku Public debt and growth utvrđen inverzan odnos između duga i gospodarskog razvoja prema kojem povećanje duga za 10 pp rezultira smanjenjem BDP-a po stanovniku za 0,2 pp. Nadalje svi ostali radovi upućuju na zaključak kako se javni dug ne bi trebao koristiti kao generator gospodarskog razvitka. Ukoliko se već poseže za zaduživanjem, dobiveni novac treba investirati u gospodarstvo jer će na kraju multiplikativan efekt biti pozitivan. Kako bi zemlje održale javni dug, potrebno je kvalitetno strukturiranje portfelja duga i upravljanje rizicima. Zato je važno dobro i kvalitetno upravljati javnim dugom. Upravljanje javnim dugom je potrebno i zbog stvaranja domaćeg tržišta državnih vrijednosnica, koje u nas još i nije toliko razvijeno. Što se tiče upravljanja javnim dugom u RH postoji prostor za poboljšanjem gdje treba jasnije uspostaviti strategiju za upravljanje javnim dugom. Jedan od problema javnoga duga u RH je i taj što je većina duga denominirana u stranoj valuti. Za državu bi bilo svakako bolje da izdaje vrijednosne papire na domaćem tržištu, jer bi tako poticala i razvoj domaćega tržišta kapitala.