| Abstract | Osnovni cilj održivog razvoja je osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Drugim riječima, održivi razvoj teži društvenoj odgovornosti, gospodarskoj učinkovitosti te zaštiti okoliša. Navedene stavke čine stupove održivog razvoja koji su objedinjeni tako da su u međusobnoj interakciji, odnosno ne mogu stajati samostalno bez utjecaja jedan na drugog. Globalni razvojni ciljevi moraju biti primjenjivi u svim zemljama od strane svih ljudi i oni su univerzalni. Što se tiče same provedbe ciljeva, ljudi trebaju uzeti u obzir uvjete i mogućnosti na različitim dijelovima planeta te specifične prilike. Isto tako, ljudi moraju znati prepoznati prioritetna područja djelovanja te sagledati vlastite mogućnosti pružanja doprinosa održivom razvoju diljem planeta. Na taj način postajemo dijelom globalnog partnerstva koje je ključno za provedbu ciljeva.
Hrvatska se rano uključila u svjetske i europske procese dogovaranja o održivom razvoju. Godine 1972., uoči održavanja I. konferencije UN posvećene pitanjima zaštite ljudskog okoliša u Stockholmu, donijela je `Rezoluciju o zaštiti čovjekove sredine´. Od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća provodi se procjena utjecaja na okoliš, a zakonom je propisana 1980. godine. U Rio de Janeiru, 1992. godine, usprkos ratu, donesena je `Deklaracija o zaštiti okoliša´ kojom se Hrvatska opredjeljuje za održivi razvoj.
U ovome radu obrađen je razvoj koncepta održivog razvoja kroz povijest, načela, elemente, vrste i pokazatelje. Kroz analizu je provedena strategija održivog razvoja u Europskoj uniji, izvješća o ciljevima održivog razvoja za 2020. godinu, program održivog razvoja do 2030. godine koji su donijeli Ujedinjeni narodi 25. rujna 2015. godine te izvješća Eurostata o napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Također, obrađena je strategija održivog razvoja upravljanja okolišem, klimatskim akcijama, upravljanju ljudskom potrošnjom, smanjenju nejednakosti, industrijom, inovacijama i infrastrukturom te u konačnici analizom realizacije ciljeva održivog razvoja i prijedlog, odnosno rješenje problema. Analiza se vodila definicijom održivog razvoja da se zadovolje potrebe današnjice, a da se pritom ne ugroze potrebe budućih generacija. Detaljno je analizirano nekoliko ciljeva održivog razvoja kako bi se na temelju analize donio zaključak o trenutnom stanju te napretku u provedbi ciljeva do 2030. godine. Stoga, u radu je analiziran udio obnovljivih izvora energije u sektoru prometa na razini Europske unije, postotak država članica EU koje su izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, koje su također analizirane socioekonomskim obilježjima. Nadalje, prema spolu i dobnoj skupini 20-64 godina je analizirana zaposlenost i neiskorištenost kapaciteta na tržištu rada u EU. Zatim u periodu 2011-2021. godine analizirano je u kojim državama članicama EU je bio najveći intenzitet istraživanja i razvoja, a u kojima najmanje. Nadalje, provedenom analizom stanovništva u dobi 25-74 godina prema razini obrazovanja, objašnjeno je kako obrazovanje utječe na ciljeve održivog razvoja. Promet industrije Republike Hrvatske analiziran je kroz period 2019.-2024. godine i ukazuje na nepovoljne učinke Hrvatske. Zatim, analizirani su podaci osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj i udio stanovnika koji koristi sigurnu vodoopskrbu, sa povoljnim učinkom Hrvatske. Udio obnovljene energije u ukupnoj finalnoj potrošnji, godišnja stopa rasta realnog BDP-a po stanovniku i neto emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj, također su provedene kroz detaljnu analizu. |
| Abstract (english) | The main goal of sustainable development is to ensure the responsible use of natural resources at both national and international levels. In other words, sustainable development strives for social responsibility, economic efficiency, and environmental protection. These elements form the pillars of sustainable development, which are interconnected and cannot exist independently without influencing one another. The Global Development Goals must be universally applicable, to all countries and all people. When implementing these goals, people need to consider the conditions and opportunities in different regions of the world, as well as specific circumstances. Additionally, people need to identify priority areas of action and assess how they can contribute to sustainable development globally. In this way, we become part of a global partnership that is crucial for the implementation of these goals.
Croatia became involved early in global and European processes of reaching agreements on sustainable development. In 1972, on the eve of the First UN Conference on the Human Environment in Stockholm, Croatia adopted the 'Resolution on the Protection of the Human Environment'. Since the mid-1970s, environmental impact assessments have been carried out and were mandated by law in 1980. In 1992, despite the ongoing war, Croatia adopted the 'Declaration on Environmental Protection' in Rio de Janeiro, committing to sustainable development.
This paper explores the development of the concept of sustainable development through its history, principles, elements, types, and indicators. The analysis includes the Sustainable Development Strategy in the European Union, reports on the Sustainable Development Goals for 2020, the 2030 Agenda for Sustainable Development adopted by the United Nations on September 25, 2015, and Eurostat reports on progress in achieving these goals. Additionally, the strategy for sustainable development in areas such as environmental management, climate action, human consumption management, reducing inequality, industry, innovation, and infrastructure is discussed. Finally, the paper analyzes the realization of the Sustainable Development Goals and proposes a potential solution to the problem. The analysis was guided by the definition of sustainable development, which aims to meet present needs without jeopardizing the ability of future generations to meet their own needs. Several Sustainable Development Goals were analyzed in detail to assess the current state and progress in implementing the 2030 goals. The paper examines the share of renewable energy sources in the transport sector within the European Union and analyzes the percentage of EU Member States exposed to the risk of poverty or social exclusion, considering their socio-economic characteristics. Furthermore, employment and capacity utilization in the EU labor market were analyzed by gender and within the 20-64 age group. Finally, the analysis identified which EU Member States had the highest and lowest R&D intensity during the period from 2011 to 2021. Furthermore, the analysis of the 25-74 age group based on their education level examined how education impacts the Sustainable Development Goals. The turnover of Croatia's industry was analyzed over the period 2019-2024, highlighting the country's adverse economic effects. Next, data on the population at risk of poverty and social exclusion in Croatia, as well as the share of the population using a safe water supply, were analyzed, showing a favorable trend for Croatia. A detailed analysis was also conducted on the share of renewable energy in total final consumption, the annual growth rate of real GDP per capita, and net greenhouse gas emissions in Croatia. |
