| Abstract | Glavni je cilj diplomskog rada istražiti suživot mladih s roditeljima u Hrvatskoj. Analiziraju se
podaci o prosječnoj dobi pri napuštanju roditeljskog doma i udjelu mladih koji žive s
roditeljima. U okviru pregleda literature o čimbenicima koji utječu na suživot s roditeljima
obrađuju se čimbenici na razini pojedinca i čimbenici na razini zemalja i tako je organizirana
empirijska analiza. Prvo se provodi analiza na razini europskih zemalja, u kojoj se ispituje kako
je suživot mladih s roditeljima povezan s odabranim ekonomskim i drugim varijablama,
uključujući stopu nezaposlenosti mladih, udio mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog
obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET), varijable koje se tiču stambene
situacije te društvene norme. Pronađena je jaka pozitivna korelacija između suživota mladih s
roditeljima i društvenih normi o dobi napuštanja roditeljskog doma. Dodatno, u zemljama s
većim udjelom mladih u statusu NEET i većim udjelom vlasnika nekretnina u prosjeku više
mladih i duže živi s roditeljima. Zatim se na temelju anketnih podataka iz Europskog
društvenog istraživanja za Hrvatsku istražuju razlike između mladih u dobi od 18 do 34 godine
koji još žive s roditeljima i onih koji su napustili roditeljski dom, odvojeno prema spolu. Ispituje
se kakve učinke na suživot mladih s roditeljima imaju život u urbanoj ili ruralnoj sredini,
ekonomska aktivnost, obrazovanje i socioekonomski status roditelja. Rezultati pokazuju da se
odrednice suživota s roditeljima razlikuju za muškarce i žene. Bolji socioekonomski status
roditelja može se povezati s većim šansama za suživot s roditeljima kod žena, dosljedno
nalazima iz postojeće literature. |
| Abstract (english) | The primary aim of this thesis is to explore the co-residence patterns of young adults with their
parents in Croatia. It examines data on the average age at which young people leave the parental
home and the proportion of youth who continue to live with their parents. The literature review
addresses individual and country-level factors influencing co-residence, which also guides the
structure of the empirical analysis. First, a cross-country analysis of European nations has been
concluded to investigate how youth co-residence correlates with selected economic and social
variables, including youth unemployment rates, the proportion of NEETs (young people not in
employment, education, or training), housing market conditions, and prevailing social norms.
The analysis identifies a strong positive correlation between co-residence and social norms
regarding the appropriate age for leaving the parental home. Furthermore, in countries with
higher NEET rates and greater homeownership, young adults tend to live with their parents for
longer periods. The second part of the analysis uses data from the European Social Survey,
focusing on Croatia. It examines differences between young adults aged 18-34 who still live
with their parents and those who have left, with results disaggregated by gender. The study
assesses the effects of urban versus rural residence, economic activity, education, and parental
socioeconomic status on co-residence. The findings reveal gender-specific differences in coresidence
determinants, with parental socioeconomic status positively linked to co-residence
for women, consistent with previous literature. |
