Društvene mreže postale su dio naše svakodnevice. Upotrebom društvenih mreža korisnici ostavljaju svoje podatke, a sve kreće od prve registracije ili prijave. Neki od podataka koje društvena mreža može prikupiti su ime i prezime, e-mail adresa, godina rođenja, aktivnost korisnika prilikom upotrebe aplikacije i slično. Prikupljanje podataka od strane društvenih mreža ili aplikacija trenutno je jedna od gorućih tema na internetu, što nije ni iznenađujuće jer sve veći broj aplikacija od korisnika traži dopuštenje za pristup dijelu njihovih podataka koje kasnije upotrebljavaju za svoju analitiku, odnosno kako bi korisniku pružili što bolje iskustvo prilikom posjedovanja korisničkog računa na nekoj društvenoj mreži. Iako neki to gledaju s te, možemo reći pozitivne strane, drugi se protive prikupljanju vlastitih podataka te su čak spremni obrisati aplikaciju ili korisnički profil na društvenoj mreži ako su uvjetovani pristupanjem nekih od podataka da bi mogli upotrebljavati društvenu mrežu ili aplikaciju. Količinu podataka koja kola društvenim mrežama gotovo je nemoguće zamisliti. Jedna od popularnijih društvenih mreža Facebook koja broji trenutno najviše aktivnih korisnika, upravo se koristi Velikim podacima kako bih prikupila podatke korisnika, obradila ih i pružila korisnicima bolje iskustvo upotrebe aplikacije. Veliki podaci imaju veliku ulogu u poslovanju poduzeća koja raspolažu velikom količinom podataka, bila njihova upotreba vidljiva ili nevidljiva korisnicima. Time dolazimo do pitanja (ne)svjesnosti korisnika o prikupljanju podataka prilikom korištenja društvenih mreža.