Kako se marketinška komunikacija putem društvenih medija prvenstveno odnosi na ciljnu skupinu mladih ljudi (studenata i mladih poslovnih ljudi) potrebno je marketinšku komunikaciju prilagoditi ciljnom segmentu, što se postiže razumijevanjem ciljnog segmenta. Iz analiziranih primjera iz prakse vidljivo je da je ključno „slušanje“ potrošača. Ukoliko poduzeće (banka) sluša svoje potrošače te razumije svoj ciljni segment njezina marketinška komunikacija će biti višestruko uspješnija. Iz primjera je vidljivo da banke ne razumiju svoje potrošače koji se sve više i više oglušuju na marketinšku komunikaciju kojoj je u cilju samo promocija i prodaja proizvoda i usluga. Današnji su potrošači educirani te su svjesni svih marki banaka i relativne nediferenciranosti samih bančinih proizvoda. Iz ovog se razloga marketinška komunikacija mora razvijati na način da podsjeća potrošače o svojoj marci na način koji nije intruzivan te koji je zabavan i interesantan za potrošača. Ukoliko se marketinška komunikacija putem društvenih medija prilagodi modernom potrošaču da ga ujedno „animira“ i komunicira pouzdanost jedne važne financijske institucije potrošači će se prilikom odabira proizvoda i usluga banke odlučiti za onu banku koja se najuspješnije pozicionirala u svijesti potrošača. Ovdje je važno za naglasiti da se potrošači za usluge bankarstva odlučuju u relativno mladoj dobi (primjer je otvaranje prvog tekućeg računa) te se promjene banaka u kasnijoj dobi pretežno ne događaju. Iz ovog je razloga vrlo važna marketinška komunikacija putem društvenih medija jer upravo se ovim putem mladi potrošači po prvi put mogu sresti s bankom na njima prihvatljiv način. Kao sljedeći važan faktor se nameće činjenica (ako se uzima u obzir da se usluge jedne banke relativno teško mijenjaju) stvaranja prihoda od potrošača kroz cijeli njegov život (CLV-customer lifetime value) što počinje otvaranjem računa te slijedi uzimanjem kredita i uplatama za mirovinske stupove.