Tijekom ţivota pojedinca pojavljuju se razni oblici formalnog i neformalnog obrazovanja. Vaţno je osvijestiti vaţnost cjeloţivotnog obrazovanja, zbog sve većih promjena na globalnom trţištu i potreba na trţištu rada. Cjeloţivotno učenje olakšava kretanje radnika na trţištu rada i lakšu i brţu prilagodbu zahtjevima trţišta. Obrazovanje, pogotovo tercijarno, je neophodno za učinkovito stvaranje,rasprostranjivanje i primjenu znanja, te za izgradnju tehničkih i stručno-profesionalnihkapaciteta. Sposobnost društva da proizvodi, odabere, prilagodi, komercijalizira i iskoristipostojeće znanje su odlučujuća u ostvarivanju odrţivog i trajnog gospodarskog rasta ipoboljšanja ţivotnog standarda, zdravstvenog stanja stanovništva, smanjivanja siromaštva inejednakosti. Bez obzira na stupanj obrazovanja, na trţištu rada pojavljuju se i razni oblici diskriminacije, od kojih su najčešće dobna diskriminacija, na temelju invaliditeta i spola. Iako je u prošlosti diskriminacija bila veća, i u današnje moderno i demokratsko doba ona je još uvijek prisutna na trţištu rada. U nepovoljnom poloţaju su mladi, koji zbog nedostatka radnog iskustva se teţe uključuju na trţište rade. Osim mladih, ţene su oduvijek u povijesti bile u lošijem poloţaju nego muškarci. Tradicionalna podjela da muškarci donose novac u kuću, a ţene brinu o obitelji zadrţala se u odreĎenoj mjeri do danas. Ţene često moraju birati izmeĎu karijere i obitelji, te se danas sve više ţena odlučuje na karijeru, s obzirom da se sve više ţena školuje i imaju fakultetske diplome.