Bankovni sektor Republike Hrvatske suočio se s nizom izazova u 2013. godini. Navedeno razdoblje je bilo vrlo teško za bankovni sustav kao i za cjelokupno gospodarstvo. Osnovne asocijacije na gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj 2013. godine su pad BDP-a, porast javnog i vanjskog duga, porast nezaposlenosti uz istovremeni pad realnih plaća. Uz porast nezaposlenosti veže se i pad osobne potrošnje kao i izostanak investicija. Bankovni sustav Republike Hrvatske u 2013. godini karakterizira značajan pad dobiti i profitabilnosti, pad vrijednosti imovine te porast udjela loših kredita. Profitabilnost bankovnog sektora smanjena je za čak 73% u odnosu na godinu ranije. U velikoj mjeri je smanjena potražnja za kreditima te je takvo smanjenje kreditne aktivnosti rezultiralo smanjenjem kamatnih prihoda. Međutim, bankovni sektor je vrlo kapitaliziran što pokazuje i stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala od 20,88%. Pad vrijednosti imovine banaka nastao je kao posljedica izlaska Centar banke d.d. iz sustava te regulatornih i metodoloških promjena. Ulaskom u Europsku Uniju javlja se potreba za ispitivanjem kvalitete imovine banaka zbog čega je došlo do regulatornih izmjena čime su se povećali troškovi rezerviranja koji su loše utjecali na poslovni rezultat banaka. Većina banaka je smanjila broj zaposlenika kako bi smanjile administrativne troškove, a samo je mali broj banaka povećao broj zaposlenih. Dakle, unatoč recesiji i lošoj gospodarskoj situaciji banke su uspjele završiti poslovnu godinu s pozitivnim financijskim rezultatom. Pad dobiti je bio znatan u odnosu na prethodnu godinu, ali još uvijek na zadovoljavajućoj razini. Unatoč krizi, bankovni sektor je ostao likvidan i stabilan. Zaduživanje banaka u inozemstvu omogućilo je održavanje likvidnosti bankovnog sustava na zadovoljavajućoj razini. Iako je dobit znatno smanjena, bankovni sustav je ostao otporan na šokove zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti.