Najstarija i najvažnija politika koja je okosnica Europske unije jest CAP, odnosno Zajednička poljoprivredna politika. Temeljna uloga joj je reguliranje proizvodnje, prodaje i plasiranje poljoprivrednih proizvoda u Europskoj Uniji. Tijekom povijesti, doživjela je brojne reforme, ali ona najvažnija je stupila na snagu 1.siječnja 2015. godine, a donijela je novi model poticaja poljoprivrede – osnovno plaćanje, „zeleno plaćanje“ te programe za mlade i male poljoprivrednike. Sve ove reforme mogu pogodno djelovati i na Republiku Hrvatsku kao ravnopravnu članicu Europske Unije. Otvorenost velikog tržišta EU-a, oznake izvornosti ili oznake tradicionalnog ugleda ili ekološkog proizvoda samo su neke posebnosti Zajedničke poljoprivredne politike koju je donijela Europska Unija. Važno je istaknuti da će se autohtoni proizvodi iz Hrvatske, pronaći na europskom popisu specifičnih proizvoda. Članstvo donosi i neke izazove, kao što su gubitak znatnog dijela autonomije u vođenju poljoprivredne politike, nepovoljne mjere CAP-a za hrvatske proizvođače ili sudjelovanje u sufinanciranju zajedničke politike. Program izravnih plaćanja u okviru CAP-a je glavna okosnica politike Republike Hrvatske već od 2013. godine. Specifično mjesto u provedi imaju regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (tzv.SPS model) te proizvodno vezana plaćanja. Ove su promjene donesene kako bi podigla razina konkurentnosti Hrvatske, ali se ipak, kao važan cilj postavlja zaštita što većeg broja autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji imaju oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Osim toga, cilj jest i povećanje broja proizvođača uključenih u sustav potvrđivanja proizvoda na tržištu.