Ono što je našim precima bilo ispravno ponašanje, nama možda nije. Nema opće važećih normi morala, već u različitim krajevima, vremenima i uvjetima različiti ljudi različito smatraju dobrim i lošim. Iz toga se rodio moralni relativizam, etički pravac temeljen na ideji da su sve vrijednosti i mišljenja relativni,a razlikuju se ovisno o uvjetima, osobama i kulturnom okruženju. Dakle, ne postoje univerzalna pravila primjenjiva u svim situacijama, već je određivanje dobrog i lošeg specifično za pojedinu kulturu. Naposljetku, nijedna civilizacija nema monopol na moral. Današnji uvjeti globalnog poslovanja, nužnost ostvarivanja konkurentske prednosti te postizanje ciljeva koji ne uključuju isključivo povećanje profitabilnosti, postali su imperativ svake organizacije. Ti ciljevi uključuju postizanje i zadržavanje zadovoljstva kupaca, zaposlenika kao i dioničara. Potrebno je ostvariti ciljeve i ispuniti zadatke koji nadilaze zadovoljstvo svih interesnih skupina unutar organizacije kao i ostvarenje tih ciljeva na što kvalitetniji organizaciji najprihvatljiviji način. Da bi pojedinci unutar organizacije i sama organizacija uspjeli u tim ciljevima, njihovi postupci i djelovanje moraju se temeljiti na etičkim principima i načelima poslovanja,etičkim stavovima i uvjerenjima.