Abstract | U nekim okolnostima, kao što je rat, država se teško može oduprijeti zaduživanju. Ukoliko se
država zadužuje u inozemstvu, predstavlja odljev sredstava iz zemlje, te može dovesti do
nelikvidnosti zbog prezaduženosti. Ako se država zadužuje na domaćem financijskom tržištu,
može utjecati na istiskivanje privatnih investicija. Pojava proračunskog deficita, koji se
financira zaduživanjem na domaćem tržištu, povećava potražnju za kreditima, a samim time i
podiže kamatnu stopu. Viša kamatna stopa utječe na cijene vrijednosnih papira i smanjenje
investicija, to jest dovodi do učinka istiskivanja privatnih investicija. Sve to ima negativan
utjecaj na gospodarstvo Hrvatske, ali i na razvoj tržišta kapitala.
Za zemlju poput Hrvatske, koja ima relativno nizak stupanj razvijenosti, tendencija kretanja,
odnosno rasta javnog duga, dovodi do dugoročno neodržive razine duga, koja sa sobom nosi
visoke rizike. Povećenje kamatnih stopa, te valutne promjene na tržištu samo su neki od
mogućih ishoda. Niske stope rasta, uz smanjivanje proračunskog deficita također mogu
dovesti do rasta javnog duga, što djeluje nepovoljno na sadašnje i buduće generacije. |