Mirovinski sustav omogućuje stanovnicima koji su kao radno aktivni uplaćivali doprinose za mirovinsko osiguranje da u trenutku umirovljenja primaju mjesečnu mirovinu za osiguranje životnih potreba. Hrvatski mirovinski sustav doživio je reformu 1. siječnja 2019. godine, a temelji se na tri supa od kojih je jedan dobrovoljan. Kapitalizirana štednja, osim što je od velike je važnosti za treću životnu dob, potiče razvoj tržišta kapitala, gospodarski rast i veći životni standard. U radu se opisuju mirovinski fondovi kao vrsta štednje u užem smislu, pri čemu se drugi stup kao obvezni provodi kroz obvezne, a treći stup kao dobrovoljan kroz dobrovoljne mirovinske fondove. Članstvo u dobrovoljnim mirovinskim fondovima atraktivan je način ulaganja jer ostvaruje dodatnu osobnu mirovinu uz poticajna sredstva iz državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj prisutan je proces demografskog starenja koji je doveo do dugoročnog trenda povećanja broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih osiguranika. Upravo je to razlog uvođenja kapitaliziranog mirovinskog sustava u kojem će osobna imovina u obveznim mirovinskim fondovima predstavljati osnovicu za isplatu mirovina budućih umirovljenika. Kako bi umirovljenici imali primjerena primanja nakon umirovljenja, naglašava se potreba za individualnom odgovornošću prilikom planiranja financiranja treće životne dobi.