Cilj ovog završnog rada bio je analiza koncepta prezaduženosti i njegovih odrednica te analiza socijalnih posljedica prezaduženosti. U radu govori se o problemu prezaduženosti građana koji, s svojim minimalnim mjesečnim primanjima, nisu u mogućnosti podmiriti sve svoje dospjele obveze. Prezadužena osoba je ona koje kasni s plaćanjima na strukturnoj osnovici ili se približava takvom stanju i koja ima gubitak kreditne sposobnosti zbog prevelikog korištenja pozajmljenih sredstava. Prezadužene osobe često su isključene iz financijskog, kulturnog i socijalnog života pa je ponovna integracija prezaduženih osoba moralna obveza civilizirane države i ekonomska potreba za djelovanje tržišta. Prezaduženost ozbiljno utječe i na ljudsko zdravlje. Prezadužene osobe često se susreću s bolestima poput raka, dijabetesa, gastritisa, želučanog čira, upalom jetre i bubrega, alergijama, mentalnim problemima i glavoboljama. Također, govorilo se i o socijalnoj isključenosti kao posljedici prezaduženosti. Socijalna isključenosti ponajprije se shvaća kao isključenost iz tržišta rada. Zaposlenost ima temeljnu ulogu u svakom društvu te se ljudi često definiraju ovisno o tome što rade u životu. U sociološkim i ekonomskim studijima ističe se da zaposlenost nije samo najvažnije odrednica položaja ljudi u svakoj zemlji, već je ujedno bitna za stvaranje smisla, dohotka, socijalne stabilnosti i kvalitete života te sudjelovanja u društvu. Zaposlenost se još naziva i „ljepilo koje drži društvo na okupu“. S povećanim rizikom socijalne isključenosti posebice se suočavaju osobe s posebnim potrebama (invaliditetom), beskućnici, starije osobe, žene, žrtve obiteljskog nasilja, Romi, bivši zatvorenici, liječeni ovisnici, izbjeglice i prognanici te dio stanovništva koji žive u područjima od posebne državne skrbi.