4. ZAKLJUČAK Turizam Splita dostiže neke nove vrhunce. Rezultati turističke sezone iz godine u godinu su sve bolji. Turisti dolaze u grad i vraćaju se. Split nije više samo tranzicijski grad, već poželjna destinacija. Važno je uočiti kako je upravo sada vrijeme za ozbiljno promišljanje o turističkoj budućnosti, novim ulaganjima i smjeru kojim Split želi oblikovati svoj turistički razvoj. More, povijest i riba turistima više nije jedino što će ih razveseliti. Turistima je potrebno ponuditi sadržaje. Potrebna su značajna ulaganja u izgradnju i obnovu velikih hotelskih kuća posebice one koji će raditi cijelu godinu i biti u stanju zadovoljiti i najzahtjevnije goste te omogućiti da Split postane destinacija cjelogodišnjeg poslovanja. Velik problem Splita je i koncertna dvorana koje grad nema pa nije u mogućnosti ugostiti ni velika svjetska imena koja mogu napuniti dvoranu veću od HNK. Split nema ni ljetnu pozornicu za događanja na otvorenom. Veliki je zaostatak i u javnoj infrastrukturi, koja je zadnji put prilagođena za stotinjak tisuća stanovnika grada, bez gostiju kojih je mnogo. Problem predstavlja i nedostatak parkirališnih mjesta. Nije riješen ni problem ulaska i parkiranja turističkih autobusa koji se parkiraju bez naplate i adekvatnog prostora (Mikačić, 2015). Od početka godine otvorilo se gotovo pedeset novih ugostiteljskih objekata i 29 kafića. Split je u dvije godine zapravo doživio renesansu privatnog iznajmljivanja. Danas u Splitu tako ima znatno više kreveta u privatnom smještaju nego u hotelskom. No u sljedećim godinama i to bi se trebalo donekle promijeniti. Grad bi trebao dobiti najmanje šest novih hotela u koje bi se trebalo uložiti više od 200 milijuna eura (Jurić, 2015). Napredak u zadnjim godinama je impresivan. Ostvareni rezultati turističkog prometa najbolje govore o turističkom procvatu Splitske rivijere, pa je tako u prvih 6 mjeseci ostvareno porast od 10.5% u dolascima i 16,7% u noćenjima. Da bi se turistički potencijal resursa i atrakcija realizirao, potrebno je iste pripremiti za posjet. Spremne su one atrakcije koje su fizički (pristupni put, prometna signalizacija) i vremenski (radno vrijeme, cjelogodišnje, sezonsko poslovanje) dostupne, imaju odgovarajući sustav obilaska te odgovarajući promotivni materijal (brošure, letke, Internet stranicu). U Splitu se turizam danas osjeća na svakom koraku. I to je dobitak hrvatskog gospodarstva, što se uz tradicionalno popularne destinacije, poput Dubrovnika, Hvara, Braĉa, Korĉule, 31 Krka, Rovinja, u konkurenciji pojavio i Split. Pun aduta, nudi turistima zabavu, turističke atrakcije, šoping, prirodne ljepote okolice, izlete i slično. Potrebno je još puno raditi i ulagati u infrastrukturu, promišljeno i s jasnom vizijom turističke destinacije. Godine pred nama nose neke nove izazove. Sa novim projektima, promišljenim radom, kao i sinergijskim djelovanjem svih dionika u turističkoj industriji može se pokazati kako Split nije samo destinacija sunca i mora već cjelogodišnja destinacija koja nudi kvalitetne proizvode i u kojoj svi gosti mogu uživati 365 dana u godini.