Financijska tržišta kontinuirano su pod utjecajem mnogih predvidljivih i nepredvidljivih elemenata, a stručnjaci iz brojnih znanstvenih disciplina nastoje doći do zaključaka o postupcima koji pokreću pojedine akcije i posljedice na istima. Za razliku od tradicionalne ekonomije u kojoj je dominirala teza o tržišnim igračima kao racionalnim agentima koji djeluju samo kako bi maksimizirali svoju korist, bihevioristička ekonomija uzima u obzir da je svaki pojedinac različit te da su ljudi pod utjecajem mnogih subjektivnih elemenata, kao što su psiha i emocije. Bihevioristička ekonomija daje konkretnija objašnjenja ponašanja investitora i njihova procesa odlučivanja od općepriznatih standardnih modela ekonomije. U radu su opisane teorije tradicionalnih financija, kao i teorije biheviorističkih financija, a ukratko je izložena i kritika biheviorističkog modela kao centralne teme ovog rada. U kontekstu biheviorizma, izdvojena je teorija Crnog labuda koja se bavi izrazito nepredvidljivim događajima, koji nakon što se dogode postaju predvidljivi, a tema je pomnije opisana kroz poznate Crne labude kao što je krah burze i velika ekonomska kriza 2007./2008. godine. Biheviorizam u kontekstu donošenja odluka opisan je kroz tematiku averzije rizika, investicijske paralize i mentalnog računovodstva, a u kontekstu poslovnih financija kroz tematike budžetiranja kapitala, politike dividendi, odluka o financiranju i inicijalne javne ponude.