Zdravstvena industrija je sustav čiji temeljni element čine bolnice. Posljednjih godina zdravstveni je sustav pod pritiskom stalno rastućih troškova temeljenih na razvoju medicinske tehnologije, individualiziranom pristupu pacijentima i razvojem novih lijekova. Iz navedenih razloga bolnice se susreću sa problemom davanja pacijentima najbolju moguću njegu u okvirima mogućih troškova. Pristup problemu rastućih troškova može se rješavati povećanjem prihoda i efikasnim upravljanjem. Vitka filozofija upravljanja začetak je našla u automobilskoj industriji, a temeljne premise usmjerene su na efikasno upravljanje uz minimizaciju defekata i nepotrebno bačenih resursa organizacija. Kao predstavnik kvalitetnog upravljanja, vitki sustav upravljanja omogućio je stvaranje komparativne prednosti Toyota korporaciji u ulasku na svjetska tržišta. Posljednjih godina, vitka filozofija svoje je mjesto našla i u uslužnoj industriji, a nedavno i u upravljanju iznimno kompleksnim organizacijama koje su i radno i kapital no intenzivne poput bolnica. Primjenom navedenog sustava upravljanja omogućuje se reinženjering poslovnih procesa bolnica. Započinje se sa analizom svih elemenata procesa u bolnici i traženja mjesta u kojima se može stvoriti dodana vrijednost, bilo dodavanjem ili uklanjanjem elemenata iz procesa. Bitnu ulogu u primjeni vitke filozofije ima decentralizirani mehanizam upravljanja. Iz razloga što su zaposlenici najbolje upoznati sa svojom domenom posla, od strane vrhovnog menadžmenta omogućuje im se predlaganje promjena u poslovnom procesu čime se dolazi do kumulativnog efekta na efikasnost djelovanja organizacije. U hrvatskim bolnicama još uvijek postoji stara, rigidna, vertikalna organizacijska struktura. Fokus na upravljanje kvalitetom i decentraliziranim modelom upravljanja, primjenom vitke filozofije može se učiniti velik doprinos u zadovoljstvu pacijenata i zaposlenika te u konačnici postići željeni cilj, bolje zdravstvo za populaciju.