| Abstract | Promicanje energetske učinkovitosti je jedan od načina globalnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Posebice je u interesu država u razvoju koje se bore sa smanjenim emisija te kućanstava koja bi zatvaranjem jaza između namjere i kupnje te jaza u energetskoj učinkovitosti, mogla profitirati od nižih tekućih troškova energije. Primjenom okvira teorije planiranog ponašanja identificirali su se i vrednovali interni, društveni i eksterni čimbenici kako bi se pomoglo u razumijevanju kupovnih odluka pripadnika generacije Y kao bitnog segmenta potrošača energetski učinkovitih proizvoda. Rezultati su, osim visoke namjere kupnje pokazali da su stavovi prema energetski učinkovitim proizvodima kao interni čimbenik najznačajniji za kupnju spomenutih. Slijede ih percipirana kontrola ponašanja kao eksterni čimbenik te najmanje značajna subjektivna norma kao društveni čimbenik koji pokazuje vrijednosti u rangu manje značajnih čimbenika: osobne norme i oznake energetske učinkovitosti. Stav je u ovom istraživanju ocijenjen kao pozitivan te ga valja nastaviti ojačavati gradnjom svijesti, educiranjem i naglašavanjem prednosti energetski učinkovitih proizvoda. Analizirajući osobne norme i subjektivne norme, ispitani milenijalci u ovom istraživanju pružaju odgovore nešto iznad razine indiferencije. Potrebno je raditi na stvaranju osjećaja obveze, odgovornosti te zabrinutosti za okoliš i štednju resursa. Kako bi se ojačale subjektivne norme trebalo bi graditi društvenu klimu orijentiranu na održivost i štednju energije. Milenijalci bez obzira na više prihode najviše razmatraju cijenu pri kupnji dok premijsku cijenu smatraju relativno očekivanom. Postoji nekonzistentnost između odgovora kada se ispituje koliko su dodatno spremni izdvojiti, te percepcije jesu li financijski u mogućnosti izdvojiti više. Vlada bi stoga trebala povećati financijske subvencije za uštedu energije na strani proizvodnje i poticaje na strani potrošača. Potrošači prate oznake energetske učinkovitosti i vjeruju im, no one ih ne usmjeravaju na kupnju u dovoljnoj mjeri. Valja unaprjeđivati sadržaj energetske oznake, povećati popularizaciju politika označavanja te jačati razumijevanje potrošača. Konačno, milenijalci imaju visoko samopouzdanje i sposobnost kupnje energetski učinkovitih proizvoda, no nezadovoljavajuću percipiranu financijsku situaciju. Potrebno je stvaranje osjećaja vlastite samoučinkovitosti i jačanje razine povjerenja potrošača. |
| Abstract (english) | Promoting energy efficiency is one of the ways of reducing global greenhouse gas emissions. It is of particular interest to developing countries that are struggling to lower their emissions and households paying high energy prices to close the gap between intention and purchase as well as the energy-efficiency gap. The applied frameworks of the theory of planned behaviour allow identification and evaluation of internal, social, and external factors to help understand the purchasing decision of millennials as an essential segment for energy-efficient products. The results indicate high purchase intention. Attitudes as internal factors are the most important for the purchase of energy-efficient products, followed by perceived behavioural control as an external factor and subjective norms as a social factor. Subjective norms show values in the range of less significant factors such as personal norms, and energy-efficiency labels. The attitude in this research was assessed as positive and should be further strengthened by building awareness, educating, and emphasizing the benefits of energy-efficient products. In terms of personal and subjective norms, the millennials examined in this study score slightly above the level of indifference. It is necessary to work on creating a sense of obligation, responsibility, and concern for the environment and saving resources. In order to strengthen subjective norms, a social climate should be oriented towards sustainability and energy saving. Millennials, despite high incomes, mostly consider the price when buying, while they consider the premium price to be relatively expected. There is an inconsistency in answers when asked whether they are willing to pay more and their perception of whether they are financially able to pay more. The government should, therefore, increase financial subsidies for energy savings on the production side and incentives on the consumer side. Consumers perceive and trust energy efficiency labels, but they do not use them enough as guides to make a purchase decision. The content of the energy label needs to be improved, the promotion of labeling policies increased, and consumer understanding strengthened. Finally, millennials have high self-confidence and the ability to buy energy products, but an unsatisfactory perceived financial situation. It is important to strengthen consumer self-efficacy and self-confidence. |
