Predmet ovog završnog rada je prometna povezanost Istre i njen povoljan utjecaj na razvoj turizma. Sam naslov sugerira prirodu prometa koji predstavlja jedan od ključnih čimbenika razvoja turističke destinacije. Cilj rada je dokazati međusobni utjecaj i načine na koji se povećava atraktivnost turističke destinacije kroz razvoj prometa. Promatra li se turizam kao integralni sustav njegova važnost, obuhvat i razvoj utječe na skoro pa sve dijelove nacionalnog gospodarstva što onda rezultira velikim brojem međusobnih utjecaja i rezultata (Čavlek i surd.,2011:253). Gleda li se isto u kontekstu gospodarskih grana povezanost turizma i prometa predstavlja jednu od najznačajnijih veza za razvitak kako jednog tako i drugog. Turizam kakav postoji danas, na način koji postoji danas, ne može se razvijati bez prometa (Horak, 2014:61). Međusobna čvrsta povezanost i ovisnost uvjetuje obveznu uzajamnu vezu. Dobro organiziran i uređen promet, naročito na mikrorazini turističkog odredišta, dodatno je jamstvo njegove turističke atraktivnosti (Šolman, 2010:244). U domeni odnosa turizma i prometa težište leži u svojevrsnom pritisku turističkih potreba u pravcu izgradnje bolje prometne infrastrukture i organizacije boljeg općeg i specifičnih oblika (turističkog) prijevoza (Baričević, 2003:1). Predstavljeni završni rad je strukturiran u 6 dijelova. U prvom dijelu rada, uvodu, definiran je problem i cilj istraživanja. Uz navedeno definirani su izvori podataka i metode prikupljanja. Naslov drugog dijela rada je uloga prometa u razvoju turizma. Drugi dio rada će tako obraditi teme međusobne povezanost prometa i turizma, pozitivni utjecaj prometa na turizam, zadaću prometa u turizmu te globalizacijske proces prometa i turizma. Treći dio rada detaljno obrađuje prometnu povezanost Istre, geografski položaj te vrste prometa i prometna infrastruktura. Unutar vrsta prometa i prometne infrastrukture analiziraju se detaljno cestovni promet, pomorski promet, željeznički promet te zračni promet. Unutar odjeljka zračnog prometa posebno mjesto se posvećuje zračnoj luci Pula te aeroparku Vrsar. Četvrti dio rada obrađuje temu turizma Istarske županije u sklopu koje se detaljno razrađuje Istra kao atraktivna turistička destinacija, zatim razvijenost specifični oblika turizma, zastupljenost hotelskih lanaca i najposjećeniji turistički gradovi u Istri. Odabrani hotelski lanci su Maistra, Valamar i Plava laguna. Gradovi koji će se posebno analizirati u sklopu ovog završnog rada su Rovinj, Poreč, Pula, Medulin i Umag. Peti dio rada obuhvaća prometnu povezanost Istre i njen povoljan utjecaj na razvoj turizma. U sklopu toga prezentirati će se argumenti za povoljna međunarodna povezanost, prometnu dostupnost glavnih turističkih gradova Istre i strategija razvoja bolje prometne povezanosti. U sklopu prometne dostupnosti glavnih turističkih gradova prezentirati će se ključni nedostaci i prednosti u prometu do destinacije. U sklopu strategija razvoja bolje prometne dostupnosti obraditi će se teme povećanja iskorištenost zračne luke, regulacije taksi usluge, Istre kao cruising destinacije te razvoj željezničkog prometa.