S ekonomskim promjenama dolazi do potrebe za razvojem novih izvora sredstava, odnosno alternativnih izvora sredstava. Posebice se ta potreba ističe u vrijeme ekonomskih kriza kao što je posljednja globalna ekonomska kriza te potencijalna kriza koja može nastati kao posljedica aktualnog korona virusa. U odnosu na tradicionalne izvore financiranja, s posebnim naglaskom na kreditne izvore, alternativni izvori su vrlo specifični te su najčešće bespovratni izvori sredstava, zbog čega bi bilo za očekivati da su poželjniji izvori sredstava u odnosu na tradicionalne izvore sredstava, ali u praksi to najčešće nije tako. Ova činjenica je zapravo izravna posljedica karakteristika alternativnih izvora sredstava koji se temelje ili na gubitku dijela vlasništva, opsežnoj dokumentaciji ili nekoj drugoj karakteristici što ujedno odbija poduzetnike od korištenja ovih izvora sredstava. Malo gospodarstvo u RH je jedan od pokretača razvoja gospodarstva RH te je riječ o vrlo velikom broju poslovnih subjekata, zbog čega je nužno prikazati mogućnosti financiranja istih kroz korištenje alternativnih izvora financiranja, a s ciljem poticanja razvoja malog gospodarstva. U empirijskom dijelu rada prikazani su primjeri korištenja alternativnih izvora financiranja u praksi te je moguće zaključiti da i u RH postoje brojni primjeri korištenja alternativnih izvora financiranja s ciljem razvoja malog gospodarstva. Pritom je moguće uočiti da uvijek postoje određena odstupanja kada je riječ o ulaganjima koja su provedena u praksi u odnosu na definiciju pojedinog izvora financiranja. Može se zaključiti da su alternativni izvori financiranja dobra potpora razvoju malog gospodarstva, posebice kada je riječ o poduzećima koja nisu kreditno sposobna.