Sektor toplinarstva se u Hrvatskoj poĉeo razvijati davne 1947. godine, kada je stupila odluka o opskrbi toplinom tvornice Konĉar. Danas većinu trţišta u sektoru toplinarstva drţi HEP Toplinarstvo d.o.o. (90,9%), a slijede Gradska toplana d.o.o., Brod plin d.o.o., Hehnostan d.o.o. i ostali. Većina toplinske energije u Hrvatskoj se isporuĉuje domaćinstvima (60%), zatim slijedi industrija (22%) te usluţni sektor (18%). Od ukupnog broja domaćinstava u Republici Hrvatskoj, na sustave podruĉnog grijanja prikljuĉeno je njih 11 %, koji ĉini 15 % u ukupnoj potrošnji toplinske energije za potrebe grijanja i pripreme potrošne tople vode (Ministarstvo gospodarstva, 2015). Europska Direktiva 2012/27 / EU o energetskoj uĉinkovitosti (EED) je smatrala kako je pojedinaĉno mjerenje potrošnje topline potencijalni pokretaĉ energetske uĉinkovitosti te se od 2. prosinca 2016. uvodi pojedinaĉno mjerenje toplinske energije, koje je obavezno za sve stanare višestambenih zgrada. U radu se analizira utjecaj ugradnje razdjelnika topline na potrošnju toplinske energije u zgradama u gradu Zagrebu u kojima su ugraĊeni razdjelnici topline. Prikazuju se koristi i troškove ugradnje razdjelnika u drugim zemljama Europske Unije, kao i zakonska regulativa te specifikacije i vrste razdjelnika topline. U sklopu istraţivaĉkog dijela analizirani su podaci o potrošnji toplinske energije u kvartovima grada Zagreba koje toplinom opskrbljuje HEP Toplinarstvo d.o.o. Rezultati istraţivanja upućuju kako se nakon ugradnje razdjelnika topline u višestambene zgrade u gradu Zagrebu, potrošnja toplinske energije smanjila. Postotak uštede toplinske energije nakon ugradnje razdjelnika se kreće od 16,55% do 25,04%, što predstavlja znatan postotak smanjenja u potrošnji energije i smanjenju zagaĊenja okoliša. TakoĊer u sezoni grijanja, najveća potrošnja se biljeţi u najhladnijim mjesecima te unatoĉ hladnoći s ugradnjom razdjelnika topline, potrošnja se smanjila.