Devizno poslovanje u Republici Hrvatskoj i dalje je područje posebne regulative. Njegov pravni okvir pristupom Europskoj uniji samo je neznatno modificiran u odnosu na onaj koji se primjenjivao do tog dana. U načelu, stranom gotovinom može se poslovati samo između deviznih rezidenata i nerezidenata. Ograničenja koja postoje u poslovanju stranom gotovinom ne utječu na slobodu njihova stjecanja već na slobodu njihova raspolaganja. Uz naplatu strane gotovine i uz praćenje stranom gotovinom, u nekim je okolnostima povezana i devizna blagajna. Strana gotovina za službena putovanja može se osigurati kod poslovne banke za osobu koja putuje u inozemstvo, ali i uz uporabu devizne blagajne. Devizna blagajna može se upotrijebiti i za neke druge potrebe, što je uređeno posebnim propisima iz deviznog poslovanja. Iako je tijekom proteklih godina u cijelosti završen planirani proces liberalizacije kapitalnih transakcija, tj. uvedena je jednaka sloboda kretanja kapitala kao i u svim zemljama članicama Europske unije na snazi je ostao i dio deviznih propisa koji se odnose na činjenicu da je kuna zakonsko sredstvo plaćanja, a iznimno se može dopustiti korištenje druge valute. Isto tako više se pozornosti posvećuje sprječavanju pranja novca. Pojednostavljuje se obavljanje platnog prometa što se tiče obrazaca, podataka i načina komuniciranja s kreditnim institucijama, dok se većina kapitalnih transakcija s nerezidentima treba bilježiti i izvještavati za potrebe statistike. Ulaskom Republike Hrvatske u EU obvezna je i primjena IBAN konstrukcije za izvršavanje svih platnih transakcija, a očekuje se i pristupanje SEPA-i koje bi se trebalo dogoditi do 31. listopada 2016. godine. SEPA je bitna karika u otvaranju i povezivanju europskih nacionalnih tržišta, što će nesumnjivo omogućiti kvalitetnije tržišno natjecanje i poticanje inovacija u cijelom području. Unutar SEPA-e klijenti će biti u mogućnosti uplaćivati i primati uplate u eurima diljem eurozone putem jednog jedinog bankovnog računa, korištenjem jednog seta platnih instrumenata, jednostavno i sigurno. To znači da sva plaćanja unutar eurozone i u zajedničkoj valuti postaju zapravo domaća plaćanja, bez obzira na to je li riječ o plaćanjima unutar nacionalnih granica ili izvan njih. Najveći izazov s kojim će se Republika Hrvatska tek suočiti jest uvođenje eura kao nacionalne valute. Stručnjaci smatraju da se to neće dogoditi u skoroj budućnosti jer je doba recesije pokazalo negativne rezultate kada je u pitanju zadovoljavanje kriterija za uvođenje eura.