U ovom diplomskom radu analiziraju se utjecaji pomorskih krstarenja na turističke destinacije korištenjem primjera Dubrovnika i Barbadosa. Krstarenje kao kružno putovanje brodom sa svrhom zabave i odmora te pristajanja u jednu ili više turističkih destinacija posljednjih se godina sve više razvija. Zbog dinamičnog razvoja više dolaze do izražaja njegovi utjecaji na turističke destinacije. Krstarenje može imati ekološke, ekonomske i društvene utjecaje. Iako postoje pozitivni utjecaji kao što su povećanje prihoda i zaposlenosti u destinaciji, krstarenje može imati razne negativne utjecaje poput zagađenja mora i obale, povećanja cijena, iseljavanje lokalnog stanovništva i pojave masovnog turizma u destinaciji. Cilj rada je, na temelju analize utjecaja pomorskih krstarenja na Dubrovnik i Barbados, utvrditi pozitivne i negativne utjecaje pomorskih krstarenja za pojedinu destinaciju, te strategije održivog razvoja turističke destinacije kako bi se ublažile negativne posljedice. Dubrovnik i Barbados su po svojim karakteristikama različite destinacije. Dubrovnik je značajna i razvijena kulturno-povijesna destinacija na Mediteranu, a Barbados je poznata destinacija sunca, mora i pijeska na Karibima. Za obje destinacije turizam je glavni izvor prihoda te gotovo polovica turista dolazi s krstarenja, što pokazuje ovisnost njihova razvoja o turizmu i pomorskim krstarenjima. Većinom se smatra da krstarenje utječe na razvoj turističke destinacije, no ako se njime ne upravlja na održiv način, moguć je nastanak negativnih utjecaja koji narušavaju kvalitetu destinacije. Dok turizam Dubrovnika ovisi o kulturno-povijesnim resursima, s druge strane turizam Barbadosa ovisi o prirodnim resursima, pa veliki ekološki utjecaji i masovni turizam dovode u pitanje njihovu održivost kao turističkih destinacija. Iz tog razloga lokalne vlasti imaju veliku ulogu u razvoju destinacije, uvođenjem odgovarajućih mjera i strategija razvoja.