Dok se mnoge dosadašnje studije usredotočuju na ravnotežu privatnog i poslovnog života u organizacijama i učinke te ravnoteže na zdravlje i dobrobit zaposlenika, pojavljuje se sve više istraživanja o učincima ravnoteže privatnog i poslovnog života na studentski način života studenata. S obzirom na to da je studentsko vrijeme često prva situacija kada se mladi ljudi počinju ozbiljno boriti za uravnoteženje većeg broja životnih zahtjeva, iskustva studenata u navigaciji nekoliko životnih uloga i obveza na fakultetu mogu bitno utjecati na oblikovanje njihovih stavova, iskustava te njihovu opću dobrobit. Prema Arnettu (2000.), fakultetske godine (18-25 godina) spadaju u ključno razvojno razdoblje u kojem studenti prelaze iz adolescencije u odraslu dob. To razdoblje za studente može biti posebno ranjivo, a razvoj događaja u ovom razdoblju života može bitno utjecati na budućnost koja očekuje svakog studenta. S obzirom na navedeno, da bi se optimiziralo svakodnevno funkcioniranje potrebno je pronaći ravnotežu između različitih uloga koje student preuzima, za što postoji stručni pojam „ravnoteža studiranja, rada i privatnog života studenata“ (engl. Study-Work-Life-Balance – SWLB). Kako bi se istražila ravnoteža privatnog, studentskog i poslovnog života hrvatskih studenata, u empirijskom dijelu rada se na uzorku od 237 ispitanika analizirala ostvarena ravnoteža privatnog, studentskog i poslovnog života u odnosu na broj sati koji studenti tjedno rade. S obzirom na broj radnih sati, ispitanici su bili podijeljeni u tri kategorije te se prosječna ravnoteža privatnog, studentskog i poslovnog života promatrala kroz svaku od tih kategorija prema demografskim obilježjima i trenutnom emocionalnom stanju ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su da, suprotno od očekivanja, studenti koji ne rade ostvaruju slabiju ravnotežu od studenata koji rade. S aspekta emocionalnog stanja, ispostavilo se da su studenti koji ne rade manje sretni u odnosu na studente koji rade.