Cjelokupan rad se sastoji od sedam dijelova uključujući uvod i zaključak. U uvod su definirani predmet istraživanja, osnovni cilj istraživanja na kojem se rad bazira i navode se izvori podataka korišteni prilikom pisanja. Poglavlja koja slijede sastoje se od manjeg broja potpoglavlja kako bi se što bolje i detaljnije objasnile glavne cjeline. Drugo poglavlje naziva se „Karakteristike obrazovanja“ i objašnjava općenite i temeljne karakteristike obrazovanja. Definira se liberalno, funkcionalističko, interakcionalističko i marksističko gledište obrazovanja. U trećem dijelu „Visoko obrazovanje“ vrši se analiza dva osnovna modela financiranja: javno financiranje i privatno financiranje koje danas bilježi kontinuirani rast i procvat pogotovo u državama članicama Europske unije. Na konkretnim primjerima prikazani su različiti modeli financiranja visokog obrazovanja u praksi pojedinih država. Četvrto poglavlje „Financiranje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj“ bazira se na financiranju visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Navode se načini pomoći i potpore studentima od strane Republike Hrvatske. Financiranje visokog obrazovanja u Europskoj uniji je glavna tema petoga poglavlja. Poglavlje se sastoji od tri podnaslova, a dodatno objašnjava besplatno visoko obrazovanje u RH, probleme financiranja te suvremene trendove obrazovanja. Peto poglavlje „Financiranje visokog obrazovanja u Europskoj uniji“ prikazuje koliko prosječno na visoko obrazovanje izdvajaju zemlje članice EU-a, tko tu prednjači, a tko najmanje ulaže. Također, u ovom poglavlju biti će prikazan finski obrazovni sustav kao primjer najboljeg obrazovanog sustava na svijetu. U šestom poglavlju „Usporedba visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji“ sastavljena je usporedna analiza visokoobrazovnog sustava Hrvatske i ostalih članica Europske unije. Sedma tematska cjelina nosi naslov „Zaključak“ i u njoj je dan osvrt na najvažnija zapažanja tijekom izrade rada. Naime, posljednja tematska cjelina sinteza je zaključaka do kojih se došlo ovim završnim radom. Osma tematska cjelina nosi naslov „Literatura“ i u njoj su navedeni svi korišteni izvori literature podijeljeni prema knjigama, člancima i internetskim izvorima.