Početkom 1990-ih u Europi dolazi do sloma socijalističko-planskog koncepta gospodarstva te zemlje bivšeg socijalističkog bloka ulaze u proces tranzicije. Izravna inozemna ulaganja (FDI) tako postaju jedan od čimbenika gospodarskog rasta u tim zemljama te dolazi do pojačane konkurencije u njihovom privlačenju. Hrvatska kao i ostale tranzicijske zemlje je otvorila vrata međunarodnom kapitalu kako bi ubrzala proces privatizacije i omogućila ubrzani razvoj nacionalnog gospodarstva. U proteklih 20 godina Hrvatska je ostvarila preko 25 milijardi eura izravnih inozemnih ulaganja što ju po uspješnosti privlačenja FDI-a svrstava u „zlatnu“ sredinu promatranih zemalja. Zemlje koje su u razdoblju od 2003. do 2013. godine ostvarile najveću prosječnu godišnju stopu rasta BDP-a su ujedno i zemlje koje u istom razdoblju imaju najveće iznose prosječnog godišnjeg priljeva FDI-a po stanovniku, radi se o Bugarskoj i Slovačkoj. Na temelju tih podataka može se zaključiti da izravna inozemna ulaganja pozitivno utječu na gospodarski rast te da postoji pozitivna korelacija između priljeva FDI-a i rasta BDP-a. Međutim, ostaje upitno u kojoj mjeri izravna inozemna ulaganja doprinose u usporedbi sa ostalim faktorima gospodarskog rasta koji također pozitivno utječu na kretanje bruto domaćeg proizvoda. Godine 2004. dolazi do velike ekspanzije priljeva FDI-a u svim promatranim zemljama te to traje do 2008. godine kada su zabilježeni najviši priljevi FDI-a u svim zemljama. Međutim, 2009. godine dolazi do svjetske financijske krize kada sve zemlje bilježe drastičan pad priljeva FDI-a. Period od 2008. do 2010. godine kod svih zemalja karakterizira kontinuirani pad izravnih inozemnih ulaganja. Od 2010. počinje trend laganog oporavka te ponovnog uzdizanja priljeva FDI-a, no međutim u zadnjoj promatranoj godini 2013. opet sve zemlje (osim Rumunjske i Srbije) bilježe pad priljeva FDI-a. Tako vidimo da u Hrvatskoj i Sloveniji iznos FDI-a se nalazi na najnižoj zabilježenoj razini u zadnjih deset godina. Kako bi došlo do zaokreta te ponovnog rasta priljeva FDI-a nužna su poboljšanja na polju poticajnog zakonodavstva, pratećih agencija te investicijske klime. Hrvatska je donijela nove zakone (Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja) i osnovala nove agencije (Agencija za investicije i konkurentnost), međutim za uspjeh je ključna njihova uspješna implementacija. Smanjenje neefikasnosti državne birokracije i suzbijanje korupcije zadaci su koje Hrvatska treba riješiti ukoliko u narednim godinama želi okončati trend niskog priljeva izravnih inozemnih ulaganja te ponovno potaknuti njihov rast kakav je bio prije 2009. godine.