Banke u Hrvatskoj suočavaju se s teškoćama u naplati potraživanja po plasiranim kreditima. Posljedica je to vođenja neodgovarajuće kreditne politike u prošlosti i prekratkog horizonta analize financijskih mogućnosti klijenata, odnosno korisnika kredita. Loše gospodarsko stanje i visoka stopa nezaposlenosti dovode građane u statuse neurednosti u podmirenju svojih obveza. Prema podacima Hrvatske narodne banke udio loših kredita banaka u 2013. godini iznosio je 15,5%, a dodatno im padaju kamatni prihodi od odobrenih kredita, što čini 70% ukupnih prihoda banke. Upravo ove kredite banke nastoje prodati poduzećima za otkup potraživanja i upravljanje istima, novoj vrsti poduzeća na hrvatskom tržištu. Potraživanja po manje kritičnim, ali neurednim kreditima banke nastoje naplatiti aktiviranjem instrumenata osiguranja; izjave o zapljeni primanja po pristanku dužnika kod poslodavca ukoliko su sudionici u kreditnom poslu zaposleni, kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukoliko su sudionici u kreditnom poslu umirovljeni, a zadužnice slanjem u Financijsku agenciju Ministarstva financija koja po nalogu banke vrši blokadu svih računa svih sudionika u kreditnom poslu. Najveće probleme banka ima upravo u Financijskoj agenciji, koja nastoji maksimizirati svoj prihod u svakome poslu pljenidbe sredstava. Pored naknada koje naplaćuje i banci i dužniku svaki put kad aktivira i deaktivira zadužnicu, donosi nelogične zakone i postupa u suprotnosti s njima što uvelike otežava banci naplatu njenih potraživanja. Analiza u prethodnom poglavlju jasno upućuje na problem insolventnosti korisnika kredita od trenutka kad prvi puta dospije u status neurednoga platiše, a koji se nastavlja i doseže brojku od četiri puta godišnje. I kad korisnik kredita podmiri sva svoja dugovanja uredno poslovanje, a time i novo zaduživanje bit će mu onemogućeno minimalno naredne dvije godine, budući se neurednost bilježi u Hrvatskome registru obveza po kreditima i Listi neurednih dužnika Hrvatske udruge banaka.