Sustavi elektroničkog poslovanja doživljavaju sve veću i bržu ekspanziju. Zahvaljujući e-poslovanju, sada je potrebno mnogo manje vremena za slanje informacija na velike daljine, a uz to, zajamčena je sigurnost prijenosa tih informacija i to korištenjem elektroničkog potpisa. Na temelju njegove pravne valjanosti, Republika Hrvatska se može uključiti u svjetske tržišne procese e-poslovanja. Ipak, treba biti na oprezu jer korištenje elektroničkog potpisivanja vuče za sobom određene rizike, poput zlouporabe ili krivotvorenja. Iz razloga što je poslovanje putem Interneta izloženo brojnim rizicima, podaci se štite mjerama zaštite tajnosti podataka. No, ipak, ni zaštitom podataka popularnost e-potpisa nije porasla. Zakon o elektroničkom potpisu izrađen je po uzoru na Direktivu EU o elektroničkim potpisima pa je istovremeno hrvatsko zakonodavstvo jednim dijelom usklađeno sa zahtjevima Europske unije. Hrvatska je i prije nego je postala članicom Europske unije donijela ovaj Zakon. Unatoč rizicima, elektronički potpis smanjuje troškove poslovanja, nosi brojne uštede te ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis. Poruka, koja se kreira u postupku digitalnog potpisivanja, kriptira se tajnim ključem, čime je zajamčena sigurnost poslovanja.