Potrošačka moć djece sve više raste te su izrazito zanimljiv segment za marketinške stručnjake. Djeca sudjeluju u kupnji na mnoge načine i mogu zauzeti tri različite uloge. Oni mogu predstavljati primarno tržište, kada su oni sami potrošači, tržište utjecaja kada utječu na obiteljske kupovne odluke i buduće potencijalno tržište. Marketing hrane usmjeren je najviše na djecu predškolske dobi te uključuje niz uvjerljivih tehnika kojim utječe na stav i preferencije djece te posljedično i njihovo potrošačko ponašanje. Predškolska dob je značajna jer redovita konzumacija prehrambenih proizvoda u ranoj dobi obećava lojalnost i nastavak kupnje u odrasloj dobi. S druge strane, istraživanja dokazuju da djeca imaju značajan utjecaj na kupovinu prehrambenih namirnica u supermarketima. Zato poduzeća ulažu posebne napore kako bi zadovoljili svoje najmlađe kupce. Međutim, literatura do sad nije odgovorila na pitanje u kojoj mjeri su stavovi djece povezani s kupovnim ponašanjem i izborom prehrambenih proizvoda. Predmet rada je analiza stavova i preferencija djece kao potrošača prilikom izbora prehrambenih proizvoda. Cilj istraživanja je usporediti stavove i preferencije djece o prehrambenim proizvodima i njihovo stvarno ponašanje odnosno izbor prehrambenih proizvoda u supermarketu. Nadalje, cilj rada je utvrditi utjecaj obilježja prehrambenih proizvoda, digitalnog okruženja i promotivnih aktivnosti na dječji izbor hrane. Cilj istraživanja ostvario se kvantitativnim istraživanjem putem anketnog upitnika te kvalitativnim istraživanjem putem tehnike promatranja u supermarketima. Anketni upitnik uključuje mjerne skale za preferencije djece prema hrani te mjernu skalu za stavove djece i izbor prehrambenih namirnica. Uzorak je prigodni i sastoji se od 100 djece u starosti od pet do deset godina. Rezultati istraživanja su pokazali pozitivnu korelaciju između eksplicitnih stavova djece, njihovog ponašanja u supermarketu i distribucije zdrave i nezdrave hrane u obiteljskoj potrošnji. Može se zaključiti da su djeca skupina potrošača kojoj treba pridati posebnu pozornost i kad su u pitanju marketinške aktivnosti od strane poduzeća i kad su u pitanju regulative kojima se marketinške aktivnosti ograničavaju. Djeca ne samo što utječu na ukupnu obiteljsku potrošnju, već u ranoj dobi razvijaju prehrambene navike te ih je potrebno od rane dobi učiti o učincima televizijskog oglašavanja, digitalnih medija i pakiranja proizvoda kako bi mogli donositi racionalnije odluke. Također ih je potrebno educirati o prednostima, nedostatcima i razlikama između zdrave i nezdrave hrane te poticati zdraviju prehranu. Očekivani doprinos rada je bolje i obuhvatnije razumijevanje stavova i ponašanja djece te utjecaja odrednica marketinga hrane na izbor prehrambenih proizvoda kod djece.