Makroekonomski pokazatelji povezani su s makroekonomskim ciljevima, točnije preko pokazatelja se prate postavljeni ciljevi. Pokazatelji mogu ukazati na postojanje određenih makroekonomskih neravnoteža koje se mogu pojaviti u različitim segmentima gospodarstva i mogu biti prihvatljive, štetne, simetrične, asimetrične, unutarnje ili vanjske. Razvojem Procedure za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža analiziraju se određeni pokazatelji koji će upozoriti na mogućnost nastanka neravnoteža i potaknuti na provođenje aktivnosti za sprječavanje i ispravljanje neravnoteža. Financijska stabilnost, sistemski rizici i makroprudencijalna politika su pojmovi koji su dobili veliku pozornost nakon razvoja globalne financijske krize koja je počela 2007. godine u SAD-u i prelila se 2008. godine u Hrvatsku. Navedeni pojmovi su korelirani tako što financijska stabilnost označava stanje u kojem je spriječeno stvaranje sistemskih rizika. Makroprudencijalna politika služi za očuvanje financijske stabilnosti, a mjerama i instrumentima sprječava ili smanjuje pojavu sistemskih rizika. Zbog evolucije rizika i njegovog različitog djelovanja, velika je potreba za poboljšavanjem postojećih i razvijanjem novih mjera i instrumenta. Događaji poput pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini ponovno su u velikoj mjeri potaknuli na razmišljanje o makroekonomskoj neravnoteži i financijskoj stabilnosti. Nepovoljna gospodarska kretanja u pandemiji povećala su ukupnu izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima na visoku razinu, pojavile su se određene neravnoteže i nestabilnosti. Međutim, financijski sustav je prikazao određenu otpornost i raznim mjerama je očuvana stabilnost financijskog sustava. Godina 2021. u određenim aspektima gospodarstva bilježi rast veći nego što je zabilježen u pretpandemijskoj godini. No, od kraja 2021. godine u najvećem je fokusu rizik inflacije zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, a čiji se rast prelijeva na sve veći broj proizvoda i usluga. Hrvatska nije izravno pod utjecajem događaja povezanih s Rusijom i Ukrajinom, niti je u velikoj mjeri uvozno ovisna o Rusiji i Ukrajini, tako da se posljedice sukoba u Ukrajini i sankcija Rusiji uglavnom prelijevaju na hrvatsko gospodarstvo putem kretanja na globalnom i regionalnim tržištima energenata i sirovina.