U okviru ovog diplomskog rada analiziran je pravni okvir regulacije poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU), prikazana je regulacija poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj i kronološki analiziran postupak implementacije direktiva i uredbi u pravni poredak Republike Hrvatske, pri čemu je naglasak na pravnim aspektima, tehnikama harmonizacije i implementacije na primjeru poreznog propisa i slučajevima iz sudske prakse Europske unije. Također, izneseni su problemi koji se nastaju spriječiti harmonizacijom i posljedice dosad učinjene harmonizacije. Sustav PDV-a se općenito primjenjuje na usluge i robu koje pružaju i prodaju u svrhu upotrebe ili potrošnje u EU-u. Cilj zakonodavne aktivnosti EU je koordinacija te ujednačavanje propisa o PDV-u, da bi se moglo osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Misija Poreznih uprava diljem EU je da poticanjem i povećanjem svijesti o potrebi plaćanja poreznih obveza pridonose socijalnom i ekonomskom blagostanju države, te se u tom smislu kontinuirano provode razne aktivnosti s obzirom da se sredstva iz državnog proračuna koriste se za financiranje javnih potreba. Članice EU zbog poreznih prijevara i evazija izgube milijarde dolara, pa je borba protiv navedenog najvažniji politički prioritet EU, kako bi se zaštitili porezni obveznici koji utvrđuju i plaćaju svoju poreznu obvezu prema zakonskim propisima u zakonskim rokovima. Alat EU za pomoć u borbi je donošenje Akcijskog plana te je ostvarena zajednička suradnja svih članica u vidu: administrativne suradnje, poreznog paniranja i borbe protiv izbjegavanja poreza te poreznih prijevara. Donošenjem novog Zakona o PDV-u, od 01. srpnja 2013. godine, RH je u svoje zakonodavstvo implementirala Direktive o PDV-u, te tadašnji novi hrvatski Zakon je bio usklađen s propisima EU. Republika Hrvatska i nadalje sustavno provodi harmonizaciju i u drugim povezanim propisima.