| Abstract | Društva za osiguranje, kao dio financijskog sustava, važne su institucije svakog modernog
gospodarstva. Dok se zaštitna funkcija osiguranja uglavnom veže uz neživotna osiguranja,
životna osiguranja znatno doprinose razvoju financijskog sustava. Dugoročne police životnih
osiguranja omogućuju društvima za životna osiguranja akumulaciju kapitala kojim se
financiraju dugoročni investicijski projekti što pak doprinosi razvoju tržišta kapitala. Isto tako,
društva za životna osiguranja važan su izvor financiranja javnog duga. S druge strane, za
korisnike osiguranja, životno osiguranje predstavlja štedni proizvod. Stoga je predmet
diplomskog rada analiza utjecaja makroekonomskih, demografskih, socijalnih i
institucionalnih varijabli na potražnju za životnim osiguranjem, aproksimiranu premijom
životnog osiguranja po stanovniku, odnosno gustoćom životnog osiguranja u zemljama
članicama Europske unije. Cilj istraživanja usko je povezan s predmetom rada, a očituje se u
pravilnoj raspoznaji odrednica potražnje za životnim osiguranjem, ovisno o stupnju
gospodarskog razvoja zemlje. Sukladno cilju istraživanja, postavljena je sljedeća istraživačka
hipoteza: Odrednice potražnje za životnim osiguranjem razlikuju se ovisno o gospodarskoj
razvijenosti zemlje. Empirijska analiza sastoji se od dva dijela, a provedena je nad godišnjim
podacima za razdoblje od 2004. do 2020. godine, ovisno o dostupnosti podataka.
Ekonometrijska analiza započinje klaster analizom kojom su zemlje obuhvaćene istraživanjem
grupirane u skupine istog stupnja gospodarskog razvoja, odnosno klastere. Drugi dio
empirijske analize podrazumijeva procjenu utjecaja odabranih varijabli na potražnju za
životnim osiguranjem primjenom panel modela. Provedeno istraživanje pokazalo je da realni
dohodak ima pozitivan utjecaj na potražnju za životnim osiguranjem, neovisno o gospodarskoj
razvijenosti zemalja uključenih u model. Nadalje, u razvijenim zemljama, uz realni dohodak,
porast omjera zavisnosti mladih u odnosu na radnu populaciju također vodi rastu potražnje za
životnim osiguranjem, za razliku od državnih izdataka za zdravstvo koji imaju negativan
utjecaj na potražnu stranu životnog osiguranja. S druge strane, u zemljama u razvoju, uz realni
dohodak, na potražnju za životnim osiguranjem pozitivno utječu obrazovanje, državni izdaci
za zdravstvo te vladavina prava. Suprotno, porast nezaposlenosti i omjera zavisnosti starih u
odnosu na radnu populaciju vode do smanjenja potražnje za životnim osiguranjem u zemljama
u razvoju. Nadalje, postavljena istraživačka hipoteza djelomično je potvrđena. Naime,
interakcijski član inflacije i dummy varijable koja označava pripadnost zemlje određenom
klasteru nije statistički signifikantan. S druge strane, zasebna analiza oba izlučena klastera
pokazala je da se odrednice potražnje za životnim osiguranjem u razvijenim zemljama ipak
razlikuju od onih u zemljama u razvoju, uz iznimku realnog dohotka. Nadalje, provedeno
istraživanje ukazuje na razdvajanje financijske pismenosti od formalnog obrazovanja. Stoga se
društvima za osiguranje i nositeljima ekonomske politike sugerira provođenje edukativnih
programa s ciljem povećanja financijske pismenosti stanovništva. |
| Abstract (english) | As a part of the financial system, insurance companies are important institutions of any modern
economy. Life insurance significantly contributes to the development of the financial system,
whereas the protective function of insurance is mostly associated with non-life insurance.
Long-term life insurance policies allow life insurance companies to accumulate capital to
finance long-term investment projects. Consequently, this contributes to the development of
the capital market. Likewise, life insurance companies are an important source of public debt
financing. For policyholders, life insurance presents a savings product. The subject of the
master thesis is the impact analysis of macroeconomic, demographic, social and institutional
variables on the demand for life insurance. The analysis considers life insurance premium per
capita, or the density of life insurance in the European Union member states. The goal of the
research is closely related to the subject of the work. It is based on properly recognizing the
determinants of demand for life insurance, depending on the country’s level of economic. In
accordance with the research aim, the following hypothesis was set: The determinants of
demand for life insurance differ depending on the country’s economic development. The
empirical analysis consists of two parts, and was conducted on annual data from 2004 to 2020,
depending on the data availability. Econometric analysis is set by a cluster analysis in which
the countries are organized into groups of the same level of economic development, or clusters.
The second part of the empirical analysis uses the panel model to assess the impact of selected
variables on the demand for life insurance. The conducted research showed that real income
has a positive influence on the demand for life insurance, regardless of the country’s economic
development. The increase in the demand for life insurance in developed countries is also
caused by the increase in the dependency ratio of young people in relation to the working
population. On the other hand, government expenditures for health have a negative impact on
the demand side of life insurance. In developing countries, along with real income, the demand
for life insurance is positively influenced by education, government spending on health, and
the rule of law. However, the increase in both unemployment and the dependency ratio of the
elderly in relation to the working population lead to a decrease in the demand for life insurance
in developing countries. The set hypothesis was partially confirmed; the interaction term of
inflation and the dummy variable indicating the country's belonging to a certain cluster is not
statistically significant. On the other hand, a separate analysis of both clusters showed that the
determinants of demand for life insurance in developed countries differ from those in
developing countries, with the exception of real income. Furthermore, the conducted research
indicates a split in financial literacy and formal education. Therefore, it is suggested to
insurance companies and economic policy holders to implement educational programs with the
aim of increasing the financial literacy of the population. |
