Nafta, danas poznata i kao crno zlato predstavlja temeljni resurs suvremenog društva te ima velike strateške važnosti za sva gospodarstva koja se temelje na naftnim derivatima ili na nafti samoj. Svaka nesigurnost, promjena i poremećaj na naftnom tržištu, neovisno o tome je li uzrokovan na strani potražnje ili ponude ima kratkoročne učinke na makroekonomske varijable, ali i dugoročne učinke koji su u ovisnosti o tome koliko dugo sam poremećaj traje. Svijet kakav danas poznajemo predstavlja produkt nafte i njenih derivata. Sva ona gospodarstva koja temelje svoj gospodarski rast na nafti i pratećim industrijama i koja nemaju mogućnosti da se u kratkom vremenu prilagode promjenama i poremećajima na naftnom tržištu, mogu imati velike negativne posljedice. Za gospodarstva koja svoj rast u velikoj mjeri temelje na nafti i pratećoj industriji i koja se ne mogu prilagoditi u kratkom vremenu, poremećaj na naftnom tržištu može imati velike negativne posljedice. Tržište nafte bilo je pogođeno sa nekoliko naftnih poremećaja, a prvi takav dogodio se 1973. godine te je bio uzrokovan Jomkipurskim ratom. Svi naftni šokovi, rezultirali su varijacijama i padovima, te sa promjenama u potražnji ponudi, dok su svjetska gospodarstva morala biti u toku s posljedicama i riješiti probleme cijene nafte kako bi se ona mogla stabilizirati. Naftni šokovi najčešće su bili uzrokovani različitim političkim uzrocima, kao što su to ratovi, a svaki od njih imao je posljedice koje je ostavio na samo gospodarstvo. Čitav napredak u modernoj ekonomiji do samog kraja 19. stoljeća pa do danas, njihovo blagostanje i snaga, ovisili su o nafti i njenom tržištu. Budućnost bi sa sobom trebala donositi tehnološke napretke u čovječanstvu kojima će se postepeno smanjivati ovisnost o nafti i njena potrošnja. Budućnost predviđa kako će nafta kao sirovina gubiti svoju vrijednost onda kada čovječanstvo napusti energetsku ovisnost o nafti. Predmet i cilj ovog diplomskog rada je analiza utjecaja naftnog šoka na vanjskotrgovinsku bilancu EU.