Gospodarenje otpadom može se definirati kao sve aktivnosti koje su potrebne za gospodarenje otpadom od točke prikupljanja otpada do recikliranja i praćenja. Otpad u gospodarenju otpadom odnosi se na neželjene ili neupotrebljive materijale koji nastaju djelovanjem ljudi i mogu biti u različitim oblicima. Loše gospodarenje otpadom može uzrokovati onečišćenje vode, eroziju tla i onečišćenje zraka. Osnovni cilj gospodarenja otpadom je smanjiti količinu neupotrebljivih materijala i spriječiti potencijalne opasnosti po zdravlje i okoliš. Diljem svijeta stope stvaranja otpada rastu. U 2025. godini procjenjuje se da će svijet proizvesti 2,24 milijarde tona krutog otpada, što iznosi 0,79 kilograma po osobi dnevno. S brzim rastom stanovništva i urbanizacijom, očekuje se da će se godišnja proizvodnja otpada povećati za 73% u odnosu na razine iz 2020. na 3,88 milijardi tona u 2050. Među zemljama koje su reciklirale najviše kućnog otpada između 2010.-2019., rangiranom od strane Europske agencije za okoliš (koristeći službene podatke Eurostata), Hrvatska je zauzela 2. mjesto, sa stopom recikliranja kućnog otpada koja se povećala za 655% između 2010.-2019. Tu je i činjenica da se potiče vraćanje određene vrste plastične boce u zamjenu za povrat novca. Ipak postoji novi sustav gospodarenja otpadom koji obećava čisti okoliš i smanjenu emisiju ugljika. U Zadarsko-ličko-senjskoj županiji planirana je izgradnja postrojenja za proizvodnju krutog ostatka goriva (ORG) iz miješanog komunalnog otpada. Diljem svijeta sve više i više industrija unosi značajne promjene u način na koji rade kako bi smanjile svoj utjecaj na okoliš. To je posebno izraženo u djelatnosti gospodarenja otpadom, gdje se gotovo svi elementi poslovanja izravno isprepliću s okolišem. Dok agencije i tvrtke za gospodarenje otpadom nastoje učiniti sebe zelenijima, pojavila su se dva glavna trenda - strategije nultog otpada i učinkovitije strategije prikupljanja otpada.