Iz odabrane literature rada su se mogla vidjeti najvažnija saznanja vezana uz proces transfera znanja te su se mogli uočiti brojni kulturni faktori koji ograničavaju/utječu na transfer znanja. Zaključak je kako kultura igra kritičnu ulogu u procesu transfera znanja, a uočeno je kako podružnice i proces obrnutog transfera znanja imaju veliku važnost za stjecanje nove konkurentske prednosti MNK. Uslijed povezanosti u mrežu raste važnost podružnica koje iz isključivih primatelja znanja postaju generatori znanja i kreatori nove konkurentske prednosti za MNK koje će stvarati dodanu vrijednost za potrošače kombiniranjem znanja proizašlih iz podružnica. Zaključno, logično je kako je transfer znanja uspješniji ako su jedan i drugi član dijelom iste kulture, bez obzira da li to promatramo s aspekta jezika, ili Hofstedeovih dimenzija nacionalne kulture. Ovu temu sam odabrao zbog prakse u jednoj multinacionalnoj kompaniji, ali i zbog činjenice kako mi se čini zanimljivim biti dijelom međunarodnog poslovanja. Različitost ti daje mogućnost za učenje i stjecanje šireg pogleda na općenito funkcioniranje stvari, a totalna etnocentričnost osigurava samo zaostajanje u poslovanju i svijetu koji je sve više globaliziran. Ostaje pitanje kako će razlike u kulturi, uslijed brzih tehnoloških promjena, globalizacije, svjetske konkurencije i konvergencija potrošačkih ukusa, utjecati na transfer znanja u budućnosti. Moje je skromno mišljenje kako će razlike u kulturi sve manje utjecati na efikasnost transfera znanja uslijed sve većeg sjedinjenja „našeg globalnog sela“, ali i pojave globalnih menadžera koji će međunarodno poslovanje (kroz svoje poznavanje više kultura) držati snažno na okupu.