| Abstract | Visina socioekonomskog statusa u obitelji u određenoj mjeri utječe na budući život djeteta, smjer
u kojem će dijete ići, uspjeh koji će ostvariti te status koji će postići u društvu.
Socioekonomski status (SES), najčešće definiran kao varijabla koja podrazumijeva stupanj
obrazovanja, status u društvu povezan sa zanimanjem i materijalno stanje (Kohn, 1963; prema
Hoff, 2006), najčešće je istraživani konstrukt u društvenim znanostima. S druge strane, istraživanja
pragmatike, u odnosu na druge jezične discipline, posebno su izazovna zbog neusklađenosti
postojećih definicija, kao i problema utvrđivanja granica pragmatičkih teškoća u odnosu na druge
aspekte jezika i razvoja (Bishop, 2002). Cilj je ovog diplomskog rada dati temeljit pregled koliko
i na koji način socioekonomski status roditelja (skrbnika) utječe na pragmatičke vještine školske
djece. S obzirom na činjenicu kako je jezik vještina koju dijete usvaja od rođenja, logična je
pretpostavka kako socioekonomski status (SES) ima utjecaja na razvoj pragmatike. Unatoč tome,
teško je razgraničiti utjecaj koji SES ima na ranu i predškolsku dob te na školsku dob. Postavlja se
pitanje jesu li pragmatičke vještine u školskoj dobi u većoj mjeri već određene prije polaska u školu
pa se kao takve nastavljaju u školi, ili su školska djeca ipak i dalje pod značajnim utjecajem
roditeljskih zanimanja, prihoda i obrazovanja. Dosadašnja istraživanja ukazuju na to kako djeca
koja dolaze iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa postižu niže rezultate na jezičnim
testiranjima od djece koja dolaze iz obitelji višeg SES-a.
Uzevši u obzir ASHA-inu definiciju iz 2005. godine koja definira pragmatiku kao uporabu jezika
za različite svrhe, prilagodbu jezika zahtjevima situacije i/ili sugovornika te poštivanje pravila
konverzacije, radom će se pokušati shvatiti uzročno-posljedična veza SES-a i djetetove atipične
uporabe jezika. S obzirom na nesustavnost istraživanja oba koncepta (SES, pragmatika), malo je
istraživanja na ovu temu. Ideja je dati zaključke o utjecaju SES-a na djecu tipičnog razvoja, izuzevši
djecu s poremećajem iz autističnog spektra, poremećajem socijalne komunikacije i
nespecificiranim komunikacijskim poremećajem. Razmotrit će se koji specifični čimbenici rizika
potiču djetetove poteškoće s pravilima u komunikaciji. Osim toga, proučit će se kako roditeljski
socioekonomski status utječe na opći razvoj djeteta, što, u konačnici, uključuje i djetetova
akademska postignuća. Rezultati istraživanja SES-a mogu se koristiti kao polazište za prikladne
intervencije stručnih suradnika u školi. |
| Abstract (english) | The level of family's socio-economic status to a certain extent surely affects child's future life, the
direction in which the child could go, the success and the status he will achieve.
Socioeconomic status (SES), most commonly defined as a variable that implies degree of
education, occupation-related status in society, and material status (Kohn, 1963; according to Hoff,
2006) is the most frequently researched construct in the social sciences. On the other hand, research
on pragmatics, in relation to other language disciplines, is particularly challenging due to the
inconsistency of existing definitions, as well as the problem of determining the boundaries of
pragmatic difficulties in relation to other aspects of language and development (Bishop, 2002). The
aim of this thesis is to give a thorough overview of how much and in what way the socio-economic
status of parents (guardians) affects the pragmatic skills of school children. Given the fact that
language is a skill that a child acquires from birth, it is a logical assumption that socioeconomic
status (SES) has an impact on the development of pragmatics. Nevertheless, it is difficult to
distinguish the impact that SES has on early and preschool age and on school age. The question
arises as to whether pragmatic skills at school age are largely already determined before starting
school and as such continue in school, or whether school children are still significantly influenced
by parental occupations, income and education. Research to date indicates that children coming
from families of lower socioeconomic status score lower on language tests than children coming
from families of higher SES.
Taking into account ASHA's definition, which defines pragmatics as the use of language for
different purposes, adapting language to the requirements of the situation and / or interlocutors and
respecting the rules of conversation, the aim is to understand the cause-and-effect relationship of
SES and child atypical use of language. Given the unsystematic research of both concepts (SES,
pragmatics), there is little research on this topic. The idea is to draw conclusions about the impact
of SES on children of typical development, excluding children with autism spectrum disorder,
social communication disorder, and unspecified communication disorders. The question also arises
as to which specific risk factors trigger child’s difficulties with communication rules. In addition,
it will be mentioned how parental socioeconomic status affects a child’s overall development,
which, ultimately, includes the child’s academic achievement. The results of the SES research can
be used as a starting point for appropriate interventions by professional associates in the school. |
