| Abstract | Cilj ovog diplomskog rada bio je ispitati ulogu roditeljskih praksi, odnosno dimenzija roditeljskog nadzora i roditeljskog prihvaćanja i odbijanja, u pozitivnom razvoju adolescenata Točnije, utvrditi odnose roditeljskog nadzora i roditeljskog prihvaćanja i odbijanja s čimbenicima „5C“ modela pozitivnog razvoja. Istraživanje je provedeno u okviru većeg znanstvenog projekta „Testiranje 5c modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.)“, čiji je nositelj Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Za potrebe ovog istraživanja izdvojen je uzorak od 653 učenika trećih razreda srednjih škola varaždinske županije. Specifičnosti pozitivnog razvoja adolescenata i njihovih percepcija roditeljskih praksi njihovih roditelja mjerene su Upitnikom roditeljskog nadzora (Stattin i Kerr, 2000) i Skalom percepcije roditeljskog ponašanja (Macuka, 2007), dok su glavni kontstrukti ispitivani Kratkom verzijom upitnika pozitivnog razvoja (Geldhof i sur., 2014). Dobiveni rezultati ukazuju da adolescenti u prosjeku najviše percipiraju roditeljsko znanje (M= 3.66, SD= 0.78) i samootkrivanje (M= 3.66, SD= 0.86) kao oblike roditeljskog nadzora, dok je u prosjeku slabije doživljavaju pretjeranu kontrolu (M= 2.16, SD= 0.89). Također, rezultati ukazuju da postoje statistički značajne pozitivne povezanosti između dimenzija roditeljskog nadzora i čimbenika „5C“ modela, osim pretjerane roditeljske kontrole koja je statistički značajno negativno povezana s istim čimbenicima. Isto su tako utvrđene statistički značajne pozitivne povezanosti između prihvaćanja od strane oca i majke te čimbenika „5C“ modela, dok su između odbijanja od strane oca i majke i navedenih čimbenika utvrđene statistički značajne negativne povezanosti. Nadalje, utvrđene su rodne razlike u povezanosti između dimenzija roditeljskog nadzora i čimbenika pozitivnog razvoja. Pri čemu su rezultati pokazali da su kod mladića utvrđene statistički značajne povezanosti za gotove sve dimenzije roditeljskog nadzora i čimbenike „5C“ modela, ali kod djevojaka se neke povezanosti nisu pokazale statistički značajnima. Zajedničko im je to što nije utvrđena statistički značajna povezanost između dimenzije roditeljske kontrole i čimbenika samosvijesti, a odnosi su nešto snažniji kod mladića nego djevojaka. Rodne razlike u povezanosti ukazuju da su kod mladića utvrđene su statistički značajne pozitivne povezanosti između prihvaćanja od strane oba roditelja i svih čimbenika „5C“ modela i statistički značajne negativne povezanosti između odbijanja od strane oba roditelja i svih čimbenika pozitivnog razvoja. Za razliku od mladića, kod djevojaka nisu utvrđene statistički značajne povezanosti između svih varijabla.
Rezultati ovog rada mogu doprinijeti boljem razumijevanju utjecaja roditeljskog nadzora i roditeljskog prihvaćanja i odbijanja kao roditeljskih praksi na pozitivan razvoj adolescenata i samim time pružiti smjernice za preventivno djelovanje u kontekstu obitelji i roditeljstva. Također, postavljaju temelj za kreiranje strategija i intervencija usmjerenih roditeljima i obitelji u svrhu osiguravanja pozitivnih razvojnih ishoda kod djece i mladih. |
| Abstract (english) | The aim of this thesis was to examine the role of parental practices, specifically the dimensions of parental monitoring and parental acceptance and rejection, in the positive development of adolescents. More precisely, the study aimed to determine the relationships between parental monitoring, parental acceptance and rejection, and the factors of the "5C" model of positive development.The research was conducted within a larger scientific project, "Testing the 5C Model of Positive Youth Development: Traditional and Digital Mobile Measurement (P.R.O.T.E.C.T.)", led by the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences. For the purpose of this study, a sample of 653 third-grade high school students from Varaždin County was selected. The specifics of positive youth development and their perceptions of their parents' practices were measured using the Parental Monitoring Questionnaire (Stattin & Kerr, 2000) and the Parental Behavior Perception Scale (Macuka, 2007), while the main constructs were assessed using the Short Form of the Positive Youth Development Questionnaire (Geldhof et al., 2014). The results indicate that, on average, adolescents perceive parental knowledge (M = 3.66, SD = 0.78) and self-disclosure (M = 3.66, SD = 0.86) as the most common forms of parental monitoring, while over-control is perceived less frequently (M = 2.16, SD = 0.89). Furthermore, the results show statistically significant positive correlations between the dimensions of parental monitoring and the factors of the "5C" model, except for excessive parental control, which is statistically significantly negatively correlated with these factors. Statistically significant positive correlations were also found between acceptance by both the father and the mother and the "5C" model factors, while statistically significant negative correlations were found between rejection by both parents and these factors. Additionally, gender differences were found in the correlations between the dimensions of parental monitoring and the factors of positive development. The results showed that, for boys, there were statistically significant correlations for almost all dimensions of parental monitoring and the "5C" model factors, while for girls, some correlations were not statistically significant. Both groups shared a lack of statistically significant correlation between the dimension of parental control and the factor of self-awareness, with the relationships being slightly stronger for boys than for girls. Gender differences in correlations indicate that boys showed statistically significant positive correlations between acceptance by both parents and all factors of the "5C" model and statistically significant negative correlations between rejection by both parents and all factors of positive development. In contrast, for girls, not all variables were found to be statistically significantly correlated.
The results of this study can contribute to a better understanding of the impact of parental monitoring and parental acceptance and rejection as parenting practices on the positive development of adolescents, thereby providing guidelines for preventive action in the context of family and parenting. Additionally, they lay the foundation for the creation of strategies and interventions aimed at parents and families to ensure positive developmental outcomes for children and youth. |
