U svim aspektima ranog jezičnog i komunikacijskog razvoja postoji velika varijabilnost i raspon individualnih razlika, a mnoga se istraživanja bave proučavanjem tih razlika te čimbenika koji utječu na njihovu pojavu. U nizu istraživanja u različitim jezicima ispitivan je utjecaj demografskih čimbenika na rani jezični razvoj djece. Istraživanja su najčešće koristila originalne ili adaptirane inačice MacArthur Bates Communicative Development Inventories, a dobiveni rezultati razlikuju se od jezika do jezika. Cilj je ovog diplomskog rada ispitati postoji li razlika na varijablama jezičnog razvoja (jezično razumijevanje, jezična proizvodnja i uporaba gesti) s obzirom na demografske čimbenike (spol, redoslijed rođenja, stupanj obrazovanja majke) kod dojenčadi u hrvatskom jeziku. U istraživanju je sudjelovalo 89 djece kronološke dobi od 8 do 16 mjeseci. Ispitanici su podijeljeni u tri dobne skupine (8 do 10, 11 do 13 i 14 do 16 mjeseci). Za prikupljanje podataka korištena je kratka verzija komunikacijske razvojne ljestvice (KORALJE), podljestvica za dojenčad Riječi i geste (u postupku prilagodbe) u kojoj su roditelji izvještavali o djetetovom receptivnom i ekspresivnom rječniku te uporabi gesta. Rezultati istraživanja ukazuju na to da u dojenačkoj dobi spol i obrazovanje majke ne utječu na pojavu razlika među djecom na varijablama jezičnog razvoja, dok redoslijed rođenja razlikuje prvorođenu od kasnije rođene djece na varijabli razumijevanja riječi u dobnoj skupini od 11 do 13 mjeseci (p < 0,05) i 14 do 16 mjeseci (p < 0,01) te na varijabli uporabe gesta u drugoj dobnoj skupini (11 do 13 mjeseci, p < 0,05), sve u korist prvorođene djece.