Title Prostorna percepcija osoba oštećena vida Title (english) Spatial perception of visually impaired people Author Petra Merkaš Mentor Tina Runjić (mentor)Mentor Dominik Sikirić (mentor)Committee member Tina Runjić (predsjednik povjerenstva)Committee member Sonja Alimović (član povjerenstva)Committee member Dominik Sikirić (član povjerenstva)Granter University of Zagreb Defense date and country 2019-07-08, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Abstract Sposobnost kretanja prostorom samostalno, sigurno i uspješno kombinacija je motoričkih, senzornih i kognitivnih vještina. Usavršavanje ove vještine direktno utječe na kvalitetu života svake osobe (Lahav i Mioduser, 2003). Vještina orijentacije i kretanja za osobe oštećena vida omogućava izvođenje kompleksnih ponašanja u prostoru, a pritom osoba koristi bijeli štap ili psa vodiča. Prije uključivanja i tijekom rehabilitacije, važno je sagledati i psihosocijalni aspekt svake osobe primjenjujući individualan pristup. Videće osobe se tijekom svakodnevnog kretanja u najvećem dijelu oslanjaju na osjetilo vida. Osjetilo vida je odličan primatelj prostornih informacija, ali kako bi se moglo raspravljati o uspješnosti osoba oštećena vida u orijentaciji i kretanju, nikako nije jedini važan osjet za te informacije. Giudice (2018) sažima to na sljedeći način: većina vizualnih informacija su prave prostorne informacije; većina prostornih informacija može se prenijeti drugim senzornim osjetilima. Uloga vida u stvaranju prostornih reprezentacija objekt je mnogih stranih istraživanja i predmet rasprave te često nailazi na različite i suprotne rezultate jer su se prostorne sposobnosti povezivale s odsutnosti, tj. prisutnosti vida, bez sagledavanja uloge specifičnih strategija i iskustva u kretanju osoba oštećena vida (Schmidt i sur., 2013). Nedostupnost vizualnih informacija može utjecati na stvaranje prostornih reprezentacija kod slijepih osoba jer nemaju direktno iskustvo, a kod slabovidnih može biti otežano ovisno o stupnju oštećenja vida. U nedostatku vizualnih informacija, zanimljivo je promotriti kako se kompleksne vještine prostorne percepcije razvijaju te kako se mozak prilagođava na izostanak informacija iz jednog sustava (Fortin i sur., 2008).
S obzirom na navedeno, u ovom preglednom radu bit će prikazani različiti aspekti i pritom specifičnosti prostorne percepcije osoba oštećena vida. Kako bi u kontekstu rehabilitacije, kretanje osoba oštećena vida bilo samostalno i u funkciji unaprjeđivanja kvalitete života, jedan od zadataka stručnjaka (edukacijskih rehabilitatora) je i poboljšavanje sposobnosti prostorne percepcije koja čini važan dio za kreiranje programa orijentacije i kretanja. Cilj ovog preglednog rada je prema dostupnoj literaturi prikazati utjecaj oštećenja vida na razvoj prostorne percepcije i integraciju osjetilnih informacija te na stvaranje kognitivnih mapa, a prema tome i ulozi mozga u reorganizaciji preostalih osjetilnih sustava. Osim toga, bit će govora i o tome kako i koje je strategije i nove spoznaje iz područja tehnologije moguće primijeniti na rehabilitaciju osoba oštećena vida.
Abstract (english) The ability to move in space independently, safely and successfully is a combination of motor, sensory and cognitive skills. Improvement of this skills directly influences persons' quality of life (Lahav i Mioduser, 2003). Orientation and mobility for persons with visual impairment enables execution of complex behaviours in space with using white cane or a guide dog. Before and during the rehabilitation, it is also important to look at psychosocial aspect considering every person as an individual. Sighted people mostly rely on vision during walking. Vision is a sensory organ which receives and transfers spatial information in a correct and reliable way, but it is surely not the only important sense for that kind of information. Giudice (2018) summarises it: most visual information are real spatial information and most spatial information can be conveyed through remaining senses. Role of vision in formation of spatial representations is a subject of many researches nad debates. Moreover, this theme encounters difficulties when findings suggest opposite results because of connecting spatial abilites with presence or absence of vision without realizing the role of strategies and experience in mobility of people with visual impairment (Schmidt i sur., 2013). Lack of visual information can have significant impact on creating spatial representations in blind people because they do not experience environment directly. In people with residual vision it can depend on their degree of vision loss. In deficiency of visual information it is interesting to observe how complex skills of spatial perception develop and how the brain adapts on absence of information from one sensory organ (Fortin i sur., 2008).
Considering what is said, the main aim of this paper is to represent aspects and specificity of spatial perception in people with visual impariment. In context of rehabilitation, when orientation and mobility skills are successfully developed, person has higher quality of life. Therefore, one of the tasks of experts in this field (educational rehabilitation) is improving spatial perception abilites what is an important part in creating orientation and mobility program. According to accessible literature, it will be discussed how visual impairment impacts spatial perception, integration of sensory information, developing cognitive maps and the role of brain in reorganizing. It will also be noted how and which strategies and tehnologies can be implemented in rehabilitation of people with visual impariment.
Keywords
orijentacija i kretanje
osobe oštećena vida
prostorna percepcija
vizualno iskustvo
Keywords (english)
orientation and mobility
people with visual impairment
spatial perception
visual experience
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:158:041345 Study programme Title: Graduate study of Educational Rehabilitation Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2019-07-25 11:50:10
