Title Mjere rječničke raznolikosti kod pripovijedanja
Title (english) Measures of lexical diversity in narration
Author Martina Fratrić
Mentor Gordana Hržica (mentor)
Committee member Gordana Hržica (predsjednik povjerenstva)
Committee member Jelena Kuvač Kraljević (član povjerenstva)
Committee member Mirjana Lenček (član povjerenstva)
Granter University of Zagreb Faculty of Education and Rehabilitation Sciences Zagreb
Defense date and country 2019-09-04, Croatia
Scientific / art field, discipline and subdiscipline SOCIAL SCIENCES Speech Therapy
Abstract Rječnik je ključan čimbenik jezičnog razvoja te usvajanja vještina čitanja i pisanja. Rječnički razvoj predstavlja osnovu za razvoj gramatike, sintakse i ostalih jezičnih sastavnica. Rječničko bogatstvo može se mjeriti pomoću mjera rječničke raznolikosti i mjere rječničke sofisticiranosti. Mjerama rječničke raznolikosti mjeri se raznovrsnost jezične proizvodnje, tj. koliko različitih riječi osoba koristi, dok se mjere rječničke sofisticiranosti temelje na promatranju uporabe riječi rijetke čestote. Cilj je ovog rada utvrditi mogu li mjere rječničke raznolikosti i sofisticiranosti razlikovati djecu različite kronološke dobi. U istraživanju je sudjelovalo 30 djece u dobi od 6;0 do 6;11 godina te 30 djece u dobi od 8;0 do 8;11 godina. Za dobivanje jezičnih uzoraka pripovijedanja upotrijebljen je Multilingual Assessment Instrument for Narratives (MAIN; Gagarina i sur., 2012; hrvatska inačica: Hržica i Kuvač Kraljević, 2012). Pripovjedni materijal transkribiran je u programu CLAN (MacWhinney, 2000) te su izračunate četiri mjere rječničke raznolikosti: broj različitih riječi (BRR), omjer različnica i pojavnica (ORP), pomični prosječni omjer različnica i pojavnica (MATTR), indeks rječničke raznolikosti D te mjera rječničke sofisticiranosti. Svi dobiveni podaci uneseni su i statistički obrađeni u SPSS programu. Rezultati su pokazali da se mlađa i starija skupina ispitanika statistički značajno razlikuju na mjerama BRR i D, na kojima mlađa djeca ostvaruju značajno niža postignuća, dok na mjerama ORP i MATTR nije dobivena statistički značajna razlika. Statistički značajna razlika nije dobivena ni na mjeri rječničke sofisticiranosti, iako mlađa skupina pokazuju tendenciju korištenja manjeg broja rijetkih riječi. Ovakvi rezultati mogu upućivati na manju rječničku raznolikost i sofisticiranost kod mlađe djece, ali je zbog neutvrđivanja značajne razlike na svim mjerama opravdanost za donošenje zaključaka o rječničkoj raznolikosti i sofisticiranosti ograničena. Posebno je teško donositi zaključke o rječničkoj sofisticiranosti jer metodologija izračuna ove mjere nije prilagođena hrvatskom jeziku, nego engleskom koji se znatno razlikuje od hrvatskog. Ograničenje istraživanja predstavlja i korištenje samo jedne vrste jezičnog uzorka te njihova ograničena duljina zbog koje nije bilo moguće pouzdano izračunati neke mjere. S obzirom na nedostatna istraživanja validacije ovih mjera za hrvatski jezik, svakako su potrebna daljnja istraživanja koja će uključivati ispitanike u većem rasponu kronološke dobi te različite vrste jezičnih uzoraka.
Abstract (english) Vocabulary is a vital factor in language development and the acquisition of reading and writing skills. Vocabulary development is the foundation of grammar, syntax and other linguistic development. Lexical richness can be measured using lexical diversity measures and lexical sophistication measure. Lexical diversity measures the variety of language production, that is, how many different words a person uses, while lexical sophistication is based on observing the usage of the rare words. The aim of this study is to determine whether lexical diversity measures and lexical sophistication measure can distinguish children of different chronological ages. The study involved 30 children aged 6;0 to 6;11 and 30 children aged 8;0 to 8;11. Multilingual Assessment Instrument for Narratives (MAIN; Gagarina et al., 2012; Croatian version: Hržica and Kuvač Kraljević, 2012) was used for obtaining narrative samples. The narrative material was transcribed using the program CLAN (MacWhinney, 2000) and four measures of vocabulary diversity: number of different words (NDW), type-token ratio (TTR), measure D, moving average type-token ratio (MATTR) and lexical sophistication measure were calculated. All data were statistically analysed in the SPSS program. The results have shown that the younger and older group of respondents differed statistically significantly on the NDW and D, on which the younger children achieved significantly lower results, while no statistically significant difference was recorded on the TTR and MATTR measures. No statistically significant difference was recorded on the lexical sophistication measure, although the younger group tended to use fewer rare words.
Although these results can point to lower lexical diversity and sophistication among younger children, other measures of lexical diversity have not determined any differences. Therefore, the justification of drawing conclusions on lexical diversity and sophistication is limited. It is especially difficult to draw conclusions about lexical sophistication because the methodology for calculating this measure is not adapted to the Croatian language, but to English, which differs significantly from Croatian. The primary limitation of the research is the fact that only one type of language samples was used and its limited length, which made it impossible to reliably calculate some of the measures. Given the lack of research into the validation of these measures for the Croatian language, further research is needed that will include subjects across a larger chronological age range and different types of language patterns.
Keywords
razvoj rječnika
rječnička raznolikost
mjere rječničke raznolikosti
rječnička sofisticiranost
računalna obrada uzoraka govornog jezika
Keywords (english)
vocabulary development
lexical diversity
lexical diversity measures
lexical sophistication
natural language processing
Language croatian
URN:NBN urn:nbn:hr:158:160790
Study programme Title: Graduate study of Speech and Language Pathology Study programme type: university Study level: graduate Academic / professional title: magistar/magistra logopedije (magistar/magistra logopedije)
Type of resource Text
File origin Born digital
Access conditions Open access
Terms of use
Created on 2019-10-11 12:13:43