| Abstract | Poremećaj iz spektra autizma (PSA) obuhvaća skupinu složenih neurorazvojnih poremećaja, cjeloživotno stanje koje utječe na mnoge aspekte života osobe. Karakteristična su odstupanja na razini socijalne komunikacije i socijalnih interakcija uz atipičnosti u obilježjima općeg ponašanja, interesa i aktivnosti (Cepanec, Šimleša, Stošić, 2015). Sasvim uobičajene fizičke karakteristike osoba sa PSA-om otežavaju okolini interpretaciju njihova socijalno neprimjerenog ponašanja, nerijetko razvijajući krive pretpostavke ili čak predrasude o toj kliničkoj populaciji. Široka dostupnost različitih vrsta medija omogućuje široj javnosti lak pristup informacijama, a bez selekcije izvora informacija i kritičkog promišljanja o pročitanom, daje se prostor protoku velikog broja dezinformacija. Cilj ovog istraživanja je dobiti bolji uvid u osviještenost hrvatske populacije za obilježja komunikacije i jezika osoba sa PSA-om, ne bi li istovremeno procijenili tendenciju hrvatskog društva u pripisivanju negativnih karakteristika osobama sa PSA-om. Provedeno je istraživanje u obliku online upitnika koji su kroz deset dana ispunjavale punoljetne osobe različitog područja zanimanja. Ukupan broj od 410 ispitanika se naknadno podijelio na nekoliko skupina s obzirom na važnost utjecaja na svakodnevni život osobe sa PSA-om: stručnjaci logopedi, edukacijski-rehabilitatori i socijalni pedagozi (N=89), stručnjaci na području odgoja i obrazovanja (N=131), stručnjaci na području zdravstva (N=34) te ostatak opće populacije (N=156). Rezultati odbacuju postavljene hipoteze, pokazuju relativnu osviještenost hrvatske populacije za obilježja komunikacije i jezika osoba sa PSA-om, bez statistički značajnih razlika između stručnjaka logopeda, edukacijskih-rehabilitatora i socijalnih pedagoga u odnosu na ostatak opće populacije.
Navedeni rezultati potrijepljuju se kvalitativnim prikupljanjem podataka u obliku razgovora s trinaestogodišnjem dječakom s dijagnozom PSA-a o doživljajima i događajima iz svakodnevnog života, izvan praga vlastita doma. Djetetova perspektiva svijeta i dalje ostaje netaknuta od strane predrasuda i stigme društva koje ga okružuje, potvrđujući time sve veći stupanj razumijevanja hrvatske populacije za obilježja PSA-a. Ipak, neophodno je ukazati na potrebu za daljnjom edukacijom i podizanjem svijesti hrvatskog društva za PSA ne bi li time u konačnici doveli do bolje kvalitete života osoba sa PSA-om i njihova aktivnog sudjelovanja u zajednici i društvu u cjelini. |
| Abstract (english) | A lifelong condition that affects many aspects of a person’s life, Autism Spectrum Disorder (ASD) encompasses a group of complex neurodevelopmental disorders. Typical of the said disorder are deviations at the level of social communication and interaction, as well as atypical occurrences in the characteristics of general behavior, interests, and activities (Cepanec, Šimleša i Stošić, 2015).
Some common physical characteristics of the people affected with ASD make it difficult for the environment to interpret their socially inappropriate behavior, causing it to develop misconceptions or even prejudices about that clinical population. An array of widespread types of media allow the general public to access information easily, but without the selection of proper sources of information and critical reflection on what is read, a large number of misinformation is perpetuated. The aim of this research is to gain a better insight into the Croatian population’s awareness of the characteristics of communication and language of the people diagnosed with ASD, simultaneously assessing the tendency of Croatian society to attribute negative characteristics to those with ASD. The research was conducted in the form of an online questionnaire, filled out by adults of different professions over ten days. 410 respondents in total were subsequently divided into several groups, according to the importance of their impact on the daily life of an individual with ASD: speech and language pathologists, educational rehabilitators, and social pedagogues (N = 89), experts in the field of education (N = 131), health professionals (N = 34), and the remainder of the general population (N = 156). The results reject the hypotheses and show the relative awareness of the Croatian population in terms of the communication and language characteristics of the people diagnosed with ASD, without statistically significant differences between speech and language pathologists, educational rehabilitators, and social pedagogues compared to the rest of the general population. These results are corroborated by qualitative data collection in the form of interviews conducted with a thirteen-year-old boy diagnosed with ASD, namely about the experiences and events from everyday life outside his own home. The child’s view of the world remains intact by the prejudices and stigmas of the society around him, thus confirming the growing level of understanding of the Croatian population for the characteristics of ASD. Nonetheless, it is necessary to point out the need for further education and raising awareness of the Croatian society for ASD in order to ultimately lead to a better quality of life for people diagnosed with ASD, as well as their active participation in the community and society as a whole. |
