| Abstract | Vektorsko upravljanje (engl. Vector Control), ili upravljanje orijentacijom toka ( engl. Field -Oriented Control, FOC), osmislili su K. Hasse i F. Blaschke 1968. godine odnosno 1970. godine. Hasse je osmislio neizravno vektorsko upravljanje, dok je Blaschke osmislio izravno vektorsko upravljanje. Upravljanje orijentacijom toka osmislio je W. Leonhard, što je bila velika stvar za izmjenične motore, zbog toga što ih je to dovelo u prednost nad istosmjernim motorima. Izravno upravljanje momentom i tokom (engl. Direct-self control, DSC) predstavljeno je krajem 1984. godine od strane njemačkog profesora M. Depenbrock-a, koji je predavao na Ruhr-University Bochum u njemačkom gradu Bochum-u. Također DSC su nešto kasnije predstavili I. Takahashi i T. Noguchi koji se također smatraju osnivačima ove metode upravljanja, koja je svoj vrhunac dosegla tek kada su se pojavili brži i jeftiniji procesori za obradu signala te smanjenjem cijena i razvojem učinskih pretvarača koji su koristili sklopke visoke frekvencije. Vektorsko upravljanje koristi se kod asinkronih i sinkronih motora. Primjenjuje se kod Indukcijskih motora (engl. Induction Motor), kod Reluktantnih motora (engl. Reluctance Motor), kod istosmjernih motora s četkicama (engl. Brushless DC motor) i kod sinkronih motora s permanentnim magnetima (SPMP) o kojima ćemo i najviše pričati iz razloga što se upravi ti motori u posljednje vrijeme sve više primjenjuju zbog toga što se vrlo lako mogu pronaći kvalitetni magnetski materijali s visokom koncentracijom magnetske jedinice po jedinici volumena. Također imamo široku primjenu SPMP motora od kućanskih aparata do električnih automobila. U 2. poglavlju biti će opisan rad sinkronih strojeva kako bi imali uvid u to što je sinkroni stroj, za što se koristi i koji je njegov princip rada. Nadalje u 3. poglavlju pisati ćemo o sinkronom motoru s permanentnim magnetima, koje su njegove izvedbe i upravo je to motor na kojemu ćemo temeljiti ovaj rad, na tom motoru biti će prikazana simulacija u programu MATHlab, i opisano šta se to sve mijenjalo prilikom vektorskog upravljanja. U 4. poglavlju proći ćemo kroz neke bitne stvari kako bi bilo moguće uopće obaviti vektorsko upravljanje, doći to nekih bitnih izraza i zaključaka. U tome poglavlju biti će opisana Clarkova i Parkova transformacija, vektorski prikaz fizikalnih veličina kao i princip rada pretvarača napona i frekvencije, sve to kako bi naposljetku došli do vektorskog upravljanja. U 5. poglavlju kao što smo već napomenuli biti će simulacija vektorsko upravljanog sinkronog motora s permanentnim magnetima. |
| Abstract (english) | Vector Control, or Field-Oriented Control (FOC), was developed by K. Hasse and F. Blaschke in 1968 and 1970, respectively. Hasse devised indirect vector control, while Blaschke devised direct vector control. Flow orientation control was devised by W. Leonhard, which was a big deal for AC motors, because it gave them an advantage over DC motors. Direct-self-control (DSC) was introduced in late 1984 by German professor M. Depenbrock, who taught at the Ruhr University Bochum in Bochum, Germany. Also DSC was introduced later by I. Takahashi and T. Noguchi who are also considered the founders of this method of control, which reached its peak only when faster and cheaper signal processors appeared and by reducing prices and developing power converters that used switches. high frequencies. Vector control is used in asynchronous and synchronous motors. It is used in Induction Motors, Reluctance Motors, Brushless DC Motors and Synchronous Permanent Magnets (SPMPs), which we will talk about the most. due to the fact that these motors have been used more and more lately because it is very easy to find quality magnetic materials with a high concentration of magnetic unit per unit volume. We also have a wide application of SPMP motors from household appliances to electric cars. Chapter 2 will describe the operation of synchronous machines in order to have an insight into what a synchronous machine is, what it is used for and what its working principle is. Furthermore, in Chapter 3 we will write about the synchronous motor with permanent magnets, what are its designs and this is the motor on which we will base this work, on this motor will be shown a simulation in MATHlab, and describe what changed in vector management. In Chapter 4, we will go through some important things in order to be able to perform vector control at all, come to some important expressions and conclusions. This chapter will describe the Clark and Park transforms, the vector representation of physical quantities as well as the principle of operation of voltage and frequency converters, all in order to finally arrive at vector control. In Chapter 5, as already mentioned, there will be a simulation of a vector-controlled synchronous motor with permanent magnets. |
