Brojni raspadi elektroenergetskih sustava u svijetu nametnuli su potrebu preispitivanja tradicionalnih metoda planiranja, vođenja te preventivnog i korektivnog upravljanja elektroenergetskim sustavom. Disertacija se bavi problemom korektivnog upravljanja sustavom i u tu svrhu razvijen je novi model podnaponskog rasterećenja. Novi model određuje iznose, čvorove i vremena rasterećenja za slučajeve iznimno teških poremećaja kod kojih su nužne brze korektivne akcije rasterećenja koje mogu spasiti elektroenergetski sustav od raspada uzrokovanih slomom napona. Primijenjen je optimizacijski postupak koji omogućuje minimalna isključenja tereta. Logika i matematička utemeljenost modela su općeniti pa se mogu primijeniti i na druge vrste korektivnih akcija (uključenje izvora reaktivnih snaga, blokiranje LTC transformatora itd.), a također i na analize podfrekventnog rasterećenja te kaskadnog isključenja vodova. Model je testiran na tri test sustava i na realnom elektroenergetskom sustavu HEP-a. Podnaponsko rasterećenje u ovom modelu je automatsko i može se karakterizirati kao off-line centralizirana shema rasterećenja. Ono koristi SCADA podatke za proračune karakterističnih kvarova i memorira rezultate proračuna. U slučaju da se takav, kritični, događaj pojavi, rasterećenje se aktivira automatski, što znači da brzina izvršavanja algoritma nije važna. Korištenjem simulacijskih modela s vrlo kratkom vremenima proračuna, npr. modela koji se temelji na kvazistatičkoj aproksimaciji, moguće je predloženi model dovesti do razine primjene u realnom vremenu. Tehnološki napredak u računarskoj tehnici omogućit će realizaciju ove ideje u bliskoj budućnosti.