| Abstract | Disertacija sa temom: Održivi razvoj nuklearne energetike utemeljen na raspoloživim količinama plutonija za pogon brzih reaktora bavi se područjem razvoja novih generacija brzih reaktora u budućem vremenskom razdoblju do kraja 2100 godine. Glavni dio ovog rada bavi se područjem brzih reaktora i reaktora s rastaljenim solima. Njihovim doprinosom u ukupnom razvoju nuklearne energetike ostvaruje se značajno povećanje ukupne proizvedene el.energije iz ovih izvora. Razvojem energetike u 21. stoljeću dolazi se do povećanja ukupne proizvodnje i potrošnje električne energije koja se postupno povećava zbog povećanja ukupnog broja stanovnika, ali i njihova standarda. Pregledom odgovarajuće literature dolazi se podatka kako će povećanje ukupne potrošnje energije rasti za 2,3%a a posljedica toga biti će povećanje ukupnih emisija CO2 za 1,7%. Značajan udio u ukupnoj potrošnji energije odnosi se na električnu energiju koja će rasti za 4% u ovom vremenskom razdoblju. Preme izvještaju Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA) značajan udio proizvedene električne energije ostvariti će se pogonom elektrana na fosilna goriva, a to bi trebalo uzrokovati povećanje od 2,5% emisija CO2 godišnje u atmosferu. Značajan doprinos smanjenju ukupnih emisija stakleničkih plinova trebao bi se ostvariti izgradnjom i pogonom nuklearnih izvora električne energije kao što su lakovodni reaktori i brzi oplodni reaktori. Istraživanja koja su obuhvaćena temom ovog rada bave se pronalaskom rješenja klimatske krize primjenom značajnog udjela nuklearnih i obnovljivih izvora električne energije u vremenskom periodu od 2015 do 2100 godine. Osnovni dio teme ovog rada bavi se područjem razvoja novih nuklearnih izvora električne energije koji će značajno smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova u promatranom vremenskom razdoblju. Tema ovog rada je razvoj scenarija proizvodnje i potrošnje električne energije za veliko vremensko razdoblje, s scenariji koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem su sljedeći: WEO – CPS (Current Policies Scenario), WEO – NPS (New Policies Scenario) i WEO – 450Sc (450 Scenario). Prvi dio ovog rada sastoji se od razvoja snage fosilnih izvora energije u vremenskom razdoblju od 2015 do 2100 godine. Drugi dio ovog razdoblja značajno će se oslanjati na lakovodne reaktore (LWR) koji će koristiti dosad poznate otvorene nuklearne gorivne cikluse. Dok treći i najznačajniji dio se bavi razvojem i pogonom brzih oplodnih reaktora (FBR) kao osnovih izvora električne energije u vremenskom periodu od 2065 do 2100 godine. Četvrti dio ovog rada analizira razvoj reaktora s rastaljenim solima (MSR) u periodu od 2065 do 2100 godine. Dok peti dio ovog rada se sastoji od razvoja novih obnovljivih izvora energije u većem vremenskom period. Razvoj lakovodnih i brzih oplodnih reaktora ograničen je konvencionalnim zalihama urana. Tako da je analiza pojedinih scenarija napravljena sa svrhom određivanja raspoloživih zaliha nuklearnmog goriva do kraja ovog stoljeća. U prvom dijelu ovog rada napravljena je analiza potrebnih podataka o sadašnjem i budućem broju brzih reaktora u svijetu sa zadatkom njihova povećanja. Pregledom literature i dostupnih referenci dobiveni su početni podaci o njihovom razvoju u bližoj budućnosti. Kasnije, razvojem scenarija dobiveni su potrebni podaci o povećanju ukupne snage brzih reaktora u svijetu. Razlog povećanja ove snage su potrebe za električnom energijom u idućem velikom vremenskom periodu. Analizom dostupnih podataka dobiveni su potrebni podaci, kao i smjernice u pogledu njihova budućeg razvoja. Tema ovog rada bavi se razvojem nekoliko različitih scenarija koje uključuje povećanje snage pojednih izvora energije u vremenskom razdoblju od 2015 do 2100 godine. Svrha razvoja novih scenarija bila je smanjenje snage i proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora, te povećanje ovih vrijednosti iz nuklearnih i obnovljivih izvora energije. U prvom dijelu ovog vremenskog perioda od 2015 do 2065 godine značajnu ulogu u proizvodnji električne energije, potrošnji urana i proizvodnji plutonija trebali bi imati lakovodni reaktori. Dok je drugi dio vremenskog perioda od 2065 do 2100 godine period u kojem dolazi do početka i povećanja proizvodnje električne energije iz brzih oplodnih reaktora uz manju pomoć reaktora s rastaljenim solima. Ovi reaktori bi trebali postati jedan od glavnih izvora električne energije koji će preuzeti jedan manji udio u njenoj ukupnoj proizvodnji uporabom zatvorenih nuklearnih gorivnih ciklusa i značajnijim uštedama konvencionalnih zaliha nuklearnog goriva zbog budućih energetskih potreba tih sustava. Brzi oplodni reaktori su izvori električne energije koji bi u budućnosti trebali preuzeti vodeću ulogu u ukupnoj proizvodnji ovog oblika energije uzimajući u obzir razvoj novih gorivnih ciklusa. Ovi nuklearni izvori trebali bi se razvijati koristeći nekoliko različitih koncepata kao što su: reaktori hlađeni vodom s nadkritičnim parametrima (SCWR), brzi reaktori hlađeni tekućim natrijem (SFR), brzi reaktori hlađeni plinom (GFR), visoko-temperaturni reaktori hlađeni plinom (VHTR), brzi reaktori hlađeni tekućim olovom (LFR), te brzi reaktori s rastaljenim solima (MSR). Razvojem i uporabom zatvorenih gorivnih ciklusa, konvencionalne zalihe urana i nastali plutonij trebali bi biti dostatni za njihov normalan razvoj do kraja ovog stoljeća. Razvojem koncepta i metodologije istraživanja dobiveni su standardni modeli koji omogućavaju razvoj snage svih izvora električne energije do 2100 godine. Zasnivaju se na modelu početnog razvoja lakovodnih reaktora i kasnijeg razvoja brzih reaktora i reaktora s rastaljenim solima do 2100 godine. Važan dio ovog koncepta je ponovno korištenje urana i plutonija korištenog za pogon lakovodnih reaktora, te kasniji pogon brzih reaktora. U ovom dijelu rada analizirane su relativne i ukupne količine istrošenog urana, te dobivenog plutonija. Posebno poglavlje rada bavi se proizvodnjom plutonija radom lakovodnih reaktora, te njihovom dostatnosti za pokretanje i rad brzih reaktora. Glavni dio ovog rada sastoji se od poglavlja razvoja scenarija snage i proizvedene električne energije. Razvojem ovih scenarija dobiveni su odgovarajući podaci o povećanju ukupne snage fosilnih, nuklearnih i obnovljivih izvora električne energije u budućnosti. Na temelju ovih podataka, napravljen je proračun godišnje i ukupne potrošnje nuklearnog goriva. Ovdje su dobiveni podaci o dostatnosti zaliha nuklearnog goriva kao što su zalihe urana i torija. Analizom ukupne potrošnje ovih zaliha dobiveni su podaci o najvećem postotku povećanja snage i proizvodnje električne energije iz ovih izvora. Kako se tema ovog rada bavi potrebnim količinama plutonija za pokretanje potrebnog broja brzih reaktora, u jednom poglavlju je analizirana dostatnost ovog fisibilnog materijala potrebnog u njihovom povećanju proizvodnje el.energije. Povećanje snage pojedinih izvora električne energije sastoji se od povećanja snage fosilnih, nuklearnih i obnovljivih izvora energije. Povećanje instalirane snage lakovodnih reaktora (LWR), brzih reaktora (FBR) i reaktora s rastaljenim solima (MSR) određeni su za sva tri anlizirana scenarija do 2100 godine. Povećanje ukupne snage ovih reaktora odvijalo se u smjeru niskog i srednjeg povećanja kao srednjišnjeg dijela ovog rada. Jedan od glavnih cijleva ovog rada bilo je smanjenje ukupne snage fosilnih elektrana, te povećanje snage brzih reaktora i reaktora s rastaljenim solima. Značajan dio ovih ciljeva ostvaren je razvojem novih scenarija u proizvodnji električne energije povećanjem postotka snage povećanja brzih reaktora i reaktora s rastaljenim solima uz važan doprinos lakovodnih reaktora do 2100 godine. Povećanje snage nuklearnih izvora energije kao što su brzi reaktori i reaktori s rastaljenim solima ostvareno je niskim i srednjim vrijednostima ovih snaga do kraja ovog perioda. Značajno ograničenje povećanju tih vrijednosti ostvareno je uporabom samo konvencionalnih izvora urana. Povećanje proizvodnje električne energije radom lakovodnih i brzih oplodnih reaktora postignut je temeljni cilj održivog razvoja energetike u svijetu unutar prethodna tri scenarija. Značajan doprinos ostvaren je razvojem interpolacijske funkcije snage, te proizvedene električne energije brzih oplodnih reaktora i reaktora s rastaljenim solima. Razvojem CPS, NPS i 450Sc dobiven je značajan doprinos razvoju novih nuklearnih izvora energije za vremenski period do 2100 godine. Povećanjem ukupne snage i stupnja kapacitivnosti ovih snaga ostvareno je nisko i srednje povećanje proizvodnje električne energije u tom period. Ukoliko bi se ostvario razvoj koji je određen u NPS i 450Sc onda je utjecaj ovih izvora energije značajan do 2090 godine, ali i u period poslije toga. Razvojem tih scenarija dolazi se do zaključka kako će značajan dio energetskog sustava ovisiti o novim nuklearnim izvorima energije, ali da će ovaj doprinos biti uvećan za onu količinu energije koja je proizvedena u obliku obnovljivih izvora. Jedan dio ovog rada prikazuje udjele u proizvodnji el.energije iz pojedinih izvora sa zadatkom povećanja ukupnih nuklearnih izvora u velikom vremenskom periodu od 2020 do 2100 godine. U ovom dijelu rada prikazani su udjeli u proizvodnji za fosilne, nuklearne i obnovljive izvore električne energije. Kako bi se dobili potrebni podaci, napravljena je obrada podataka o potrošnji nuklearnih goriva. Te su dobiveni podaci o utjecaju lakovodnih i brzih reaktora u vezi potrošnje ovih izvora električne energije. Kasnije je napravljena usporedba određenog broja scenarija u proizvodnji električne energije i potrošnji nuklearnog goriva u promatranom vremenskom periodu. Drugi dio ovog rada obuhvaća poglavlja u kojima su analizirane količine potrošnje nuklearnih kroz pojedinu godinu, te ukupne količine goriva u toj godini. Količine utrošenog goriva sastoje se od potrošnje urana za pogon lakovodnih rektora (LWR) i brzih oplodnih reaktora (FBR), te torija za pogon reaktora s rastaljenim solima (MSR) u vremenskom period od 2015 do 2100 godine. U ovom dijelu rada razmatrane su godišnje potrošnje urana za pogon ovih elektrana, te je dobiveno nekoliko zaključaka. U prvom dijelu ove analize dolazi se do spoznaja kako će količine godišnje potrošnje urana u scenarijima CPS i NPS biti niske i srednje vrijednosti obzirom na proizvodnju električne energije. Dok će u scenariju 450Sc biti ostvarene visoke vrijednosti potrošnje urana radom brzih oplodnih reaktora prema kraju vremenskog perioda do 2100 godine. U drugom dijelu ove analize dobivene su vrijednosti ukupne potrošnje urana koje su ostvarene radom lakovodnih reaktora (LWR) i brzih oplodnih reaktora (FBR) do kraja 2100 godine. Dobiveni rezultati prikazuju srednje i velike vrijednosti ukupne potrošnje nuklearnih goriva u području potrošnje konvencionalnih zaliha urana radom lakovodnih reaktora i brzih oplodnih reaktora u tom vremenskom periodu. Ovom analizom utvrđeno je kako će ukupna potrošnja urana radom lakovodnih reaktora (LWR) biti velika kod 450Sc scenarija, dok će ista potrošnja biti srednjih ukupnih vrijednosti kod NPS scenarija. Potrošnja zaliha urana radom brzih oplodnih reaktora (FBR) biti će niska kod CPS scenarija, dok se srednje i velike vrijednosti ove potrošnje dobivaju kod NPS i 450Sc krajem promatranog razdoblja. Pregledom dobivenih podataka o ukupnoj potrošnji urana i torija dobiveni su potrebni zaključci kako će dostupne konvencionalne zalihe ovih goriva biti dostatne do kraja 2100 godine. Dio istraživanja koji obuhvaća ukupne proizvodnje plutonija najviše je usmjeren prema proizvodnji ovog materijala unutar jezgri lakovodnih reaktora (LWR) u vremenskom periodu od 2015 do 2100 godine. Ovaj rad bavi se pručavanjem i analizom dostatnosti zaliha plutonija dobivenih izgaranjem nuklearnog goriva u jezgrama lakovodnih reaktora, te njihovom pretvorbom u koristan fisibilan materijal za pokretanje brzih reaktora (FBR) u početnom periodu njihova rada 2065 godine i kasnije do 2100 godine. Vrijednosti proizvedenog ukupnog plutonija radom lakovodnih i brzih reaktora pokazuju kako će ove količine biti dovoljne za početno pokretanje brzih oplodnih reaktora 2065 godine, te da će te iste količine biti dovoljne do kraja 2090 godine. Srednje i velike vrijednosti za rad brzih reaktora dobivene su u NPS i 450Sc scenarijima krajem promatranog perioda uzimajući u obzir značajno povećanje ukupne potrošnje urana i visokog stupnja njihova obogaćenja kod brzih reaktora. U trećem dijelu ovog rada napravljena je analiza udjela nuklearnih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije do kraja ovog perioda. Ukupan udio nuklearnih izvora električne energije izražen je kod NPS i 450Sc scenarija. Značajan dio ove proizvodnje odnosi se na lakovodne reaktore (LWR) sa bitnim povećanjem brzih reaktora (FBR) i reaktora s rastaljenim solima (MSR) krajem promatranog perioda. Ova dva scenarija imaju značajan udio obnovljivih izvora električne energije, a posebno je taj udio naglašen kod razvoja 450SC scenarija. Nekoliko poglavlja posvećeno je usporedbi pojedinih scenarija u proizvodnji električne energije i godišnjoj potrošnji nuklearnog goriva. Prema tome, vrijednosti proizvodnje električne energije radom lakovodnih reaktora i brzih reaktora su najveće kod 450Sc scenarija i NPS scenarija u promatranom razdoblju. Dok se godišnja potrošnja goriva isto tako razvija do 2100 godine. U ovom dijelu rada su uspoređeni pojedini scenariji s posebnim naglaskom na doprinos brzih reaktora. U zadnjim poglavljima disertacije napravljena je ukupna analiza emisija CO2 u atmosferu temeljena na dostupnim podacima. U ovom dijelu rada povećan je učinak rada nuklearnih i obnovljivih izvora električne energije zbog nulte stope emisija ovih stakleničkih plinova. Smanjenjem postotka porasta fosilnih izvora energije i povećanjem postotka porasta pojedinih nuklearnih izvora energije ostvaruje se njihov važan dopsrinos u smanjenju utjecaja na povećanje srednje temperature u atmosferi. Na kraju, napravljen je zaključak koji je dobiven na temelju obrađenih podataka. Te su ostvareni preduvjeti za nastavak ovih istraživanja u smjeru razvoja novih generacija nuklearnih izvora energije. |
| Abstract (english) | Dissertation on the thesis: Sustainable development of nuclear energy based on the available resources of plutonium for the development of new generations of fast reactors in the future period up to the end of 2100. The main part of this paper deals with the field of fast reactors and molten salt reactors. Their contribution to the overall development of nuclear energy results in a significant increase in the total electricity produced from these sources. The development of energy in 21st century leads to an increase in total production and consumption of electricity, which is gradually increasing due to increase in the total population, but also their standards. A review of the relevant literature shows that the increase in total energy consumption will increase by 2,3%, and the consequence will be an increase in total CO2 emissions by 1,7%. A significant share in total energy consumption refers to electricity, which will grow by 4% in this time period. According to a report by the International Energy Agency (IEA), a significant share of electricity produced will be generated fossil fuel power plants, which should cause a 2,5% increase in CO2 emissions per year into the atmosphere. A significant contribution to the reduction of total greenhouse gas emissions should be made by the construction and operation of nuclear power sources such as light water reactors and fast breeder reactors. To research covered by the topic of this paper deals with finding a solution to the climate crisis by applying a significant share of nuclear and renewable energy sources in the period from 2015 to 2100. The main part of the topic of this paper deals with the development of new nuclear power sources that will significantly reduce total greenhouse gas emissions in the observed period. The topic of this paper is the development of scenarios of electricity production and consumption for a long period of time, with the scenarios covered by this research are as follows: WEO – CPS (Current Policies Scenario), WEO – NPS (New Policies Scenario) i WEO – 450Sc (450 Scenario). The first part of this paper consists of the development of the power of fossil energy sources in the period from 2015 to 2100. The second part of this period will rely on light water reactors (LWRs) that will use fast known open nuclear fuel cycles. While the third and most important part deals with the development and operation of fast breeder reactors (FBR) as the main sources of electricity in the period from 2065 to 2100. The fourth part of this paper analyzes the development of molten salt reactors (MSR) in the period from 2065 to 2100. While the fifth part of this paper consists of the development of new renewable energy sources over a longer period of time. The development of lightwater and fast breeder reactors is limited by conventional uranium reserves. Thus, the analysis of individual scenarios was made with the purpose of determining the avaliable reserves of nuclear fuel by the end of this century. In the introductory part of this paper an analysis of the necessary data on the present and future number of fast reactors in the world is made with the task of increasing them. A review of the literature and the available references provided initial information on their development in the near future. Later, the development of the scenario provided the necessary data to increase in this power is the need for electricity in the next big period of time. The analysis of the available data provided the necessary data as well as guidance on their future development. The topic of this paper deals with the development of several different scenarios that include increasing the power of individual energy sources in the period from the 2015 to 2100. The purpose of developing new scenarios was to reduce power and electricity production from fossil sources, and to increase these values from nuclear and renewable energy sources. In the first part of this time period from 2015 to 2065, light water reactors should play a significant role in electricity generation from fast breeder reactors with less help from reactors with molten salts. These reactors should become one of the main sources of electricity, which will take s smaller share in its total production by using closed nuclear fuel cycles and significant savings in conventional nuclear fuel reserves due to the future energy needs of these systems. Fast breeder reactors are sources of electricity that should take a leading role in the overall production of this form of energy in the future, taking into account the development of new fuel cycles. These nuclear sources should be developed using several different concepts such as: Water-cooled reactors with supercritical parameters (SCWR), Fast sodium-cooled reactors (SFR), Fast gas-cooled reactors (GFR), High temperature gas-cooled reactors (VHTR), Fast reactors cooled by liquid lead (LFR) and Fast reactors with molten salts (MSR). With the development and use of closed fuel cycles, conventional uranium reserves and the resulting plutonium should be suficient for their normal development by the end of this century. With the development of the concept and methodology of research, standard models were obtained that enable the development of power of all sources of electricity up to 2100. They are based on the model of the initial development of fast reactors and reactors with molten salts up to 2100. In this part of the paper, the relative and total amounts of spent uranium and obtained plutonium are analyzed. A special chapter deals with the production of plutonium by the operation of light reactors, and their sufficiency for the operation and operation of fast reactors. The main part of this paper consists of a chapter on the development of the power scenario and the electicity produced. The development of these scenarios has provided adequate data on the increase in the total power of fossil, nuclear and renewable energy sources in the future. Based on this information, a calculation of annual and total nuclear fuel stocks such as uranium and thorium reserves has been obtained here. An analysis of the total consumption of these supplies provided information on the highest percentage increase in power and electricity production from these sources. As the topic of this paper deals with the required quanitities of plutonium to run the required number of fast reactors, the sufficiency of this fissile material required in their incerase in electricity generation is analyzed in first part of work. Increasing the power of individual sources of electricity consists of increasing the power of fossil, nuclear and renewable energy sources. The increase in installed capacity of light water reactors (LWR), fast reactors (FBR) and molten salt reactors (MSR) was determined for all tree analyzed scenarios up to 2100. The increase in the total power of these reactors took place in the direction of low and medium increase as the middle part of this work. One of the main goals of this work was to reduce the total power of fossil power plants, and to increase the power of fast reactors and reactors of molten salts. A significant part of these goals has been achieved by developing new scenarios in electricity generation by increasing the percentage of power increase of fast reactors and molten salt reactors with an important contribution of light water reactors by 2100. The increase in the power of nuclear energy sources such as fast reactors and reactors with molten salts was achieved by low and medium values of these powers by the end of this period. A significaint constraint of the increase in these values was achieved by using only conventional uranium sources. Increasing electricity production through the operation of lightwater and fast breeder reactors has achieved the fundamental goal of sustainable energy development in the world within the previous three scenarios. A significant contribution was made by the development of the interpolation function of power, and the produced electricity of fast breeder reactors and reactors with molten salts. The development of CPS, NPS and 450Sc has made a significant contribution to the development of new nuclear energy sources for the period up to 2100. By increasing the total power and the degree of capacitance of these forces, a low and medium increase in electricity production was achieved in that period. If the development determined in the NPS would be achieved, then the impact of these energy sources is significant until 2090, but also in the period after that. The development of these scenarios leads to the conclusion that a significant part of the energy systems will depend on new nuclear energy sources, but that this contribution will be increased by the amount of energy produced in the form of renewable sources. The second part of this work presents the shares of electricity from individual sources with the task of increasing the total nuclear sources over a large period of time from 2020 to 2100. This section presents production shares for fossil, nuclear and renewable energy sources. In order to obtain the necessary data, the processing of nuclear fuel consumption data was made. These data provide information on the impact of light-water and fast reactors on the consumption of this sources of electricity. Later, a comparison was made of a number of scenarios in electricity production and nuclear fuel consumption over the observed period. The second part ot this paper includes chapters in which the quantities of nuclear consumption through a particular year are analyzed, as well as the total quantities of fuel in that year. The amounts of fuel consumed consists of uranium consumption for the operation of light-water reactors (LWR) and fast breeder reactors (FBR), and thorium for the operation of molten salt reactors (MSR) in the period from 2015 to 2100. In this part of the paper, the annual consumption of uranium for the operation of these power plants is considered, and several conclusions are obtained. In the first part of this analysis, it is realized that the amounts of annual uranium consumption in the CPS and NPS scenarios will be low and medium values with respect to electricity production. While in the 450Sc, high values of uranium consumption will be achieved by the operation of fast breeder reactors towars the end of the time period until 2100. In the second part of this analysis, the values of total uranium consumption obtained by the operation of light-water reactors (LWR) and fast breeder reactors (FBR) by the end of 2100 were obtained. The obtained results show medium and large values of total consumption of nuclear fuels in the area of consumption of conventional uranium reserves by operation of light water reactors and fast breeder reactors int hat time period. This analysis is determined that the total uranium consumption by the operation of light-water reactors (LWR) will be high in the 450Sc scenario, while the same consumption will be the mean total values in the NPS scenario. Consumption of uranium reserves by the operation of fast breeder reactors (FBR) will be low in the CPS scenario, while medium and large values of this consumption are obtained in the NPS and 450Sc at the and of the observed period. A review of the data obtained on the total consumption of uranium and thorium led to the necessary conclusions that the available conventional reserves of these fuels will be sufficient by the end of 2100. The part of the research that includes the total production of plutonium is mostly focused on the production of this material inside the cores of light-water reactors (LWR) in the period from 2015 to 2100. This paper deals with the study and analysis of the adeguacy of plutonium reserves obtained by combustion of nuclear fuel in the core of light-water reactors, and their conversion into usefull fissile material for starting fast breeder reactors (FBR) in the initial period of their operation in 2065 and later by 2100. The values of total plutonium produced by light-water and fast reactors show that these quantities will be sufficient for the initial start-up of fast breeder reactors in 2065, and that these same quantities will be sufficient by the end of 2090. Medium and large values for the operation of fast reactors were obtained in NPS and 450Sc scenarios at the end of the observed period, taking into account a signifficant increase in the total uranium consumption and a high degree of their enrichment in fast reactors. In the third part of this paper, an analysis of the share of nuclear energy sources in total electricity production by the end of this period is made. The total share of nuclear power sources is expressed in NPS and 450Sc scenarios. A significant part of this production relates to light-water reactors (LWR) with a significant increase in fast reactors (FBR) and molten salt reactors (MSR) at the end of the observed period. These two scenarios have a significant share of renewable energy sources, and this share is especially emphasized in the development of 450Sc scenario. Several chapters are devoted to comparing individual scenarios in electricity generation and annual nuclear fuel consumption. Therefore, the values of electricity production by operation of light-water reactors and fast reactors are the highest in 450Sc scenarios and NPS scenarios in the observed period. While annual fuel consumption is also evolving by 2100. In this part of the paper, individual scenarios are compared with special emphasis on the contribution of fast reactors. In the last chapters of the dissertation, an overall analysis of CO2 emissions into the atmosphere is made, based on available dana. In this part of the paper, the effect of the operation of nuclear and renewable energy sources is increased due to the zero emission rate of this greenhouse gases. By reducing the percentage increase in fossil energy sources, their important contribution is made in reducing the impact on the increase in mean temperature in the atmosphere. In the end, a conclusion was drawn that was obtained from the data processed. These are preconditions for the continuation of this research towards the development of new generations of nuclear energy sources. |
