Povećavanjem kompleksnosti infrastrukture, povećava se i područje prijetnje koje može biti iskorišteno za napad. Kako bi se doskočilo tom problemu, kompanije ulažu u edukaciju zaposlenika s ciljem da dobiju znanje potrebno kako bi se obranili od napada. Osmišljena su virtualna okruženja koja služe praktičnom uvježbavanju kibernetičke sigurnosti i ta okruženja se nazivaju kibernetičkim poligonima. Kibernetički poligoni trebaju što više ličiti stvarnim sustavima, jer nije poželjno vježbati kibernetičku sigurnost na stvarnim komponentama. Kako bi mreža kibernetičkog poligona što više ličila stvarnoj mreži potrebno je da tom mrežom kolaju podaci koji nalikuju podacima koje generira korisnik. Komponenta kibernetičkog poligona koja to ostvaruje se naziva generatorom prometa. U radu je cilj da se objasne osnovne karakteristike kibernetičkih poligona, te zatim potraži rješenje za generator prometa. Opisani su razni alati, njihove prednosti i mane i na kraju je odabran jedan alat. Kreirana je virtualna okolina u kojoj je taj alat testiran i snimljen je generiran promet. Nad generiranim prometom je odrađena analiza podataka, koji protokoli su se koristili prilikom generiranja podataka, kojih su veličina paketi generirani te kako izgledaju grafovi generiranih paketa po sekundi. Lokalne mreže sa stvarnim korisnicima imaju fraktalna svojstva, te je zato proučeno svojstvo usko vezano s fraktalima, a to je samo-sličnost. Zatim je dokazana samo-sličnost generiranih podataka i uspoređena s podacima koji su dobiveni u drugom radu koji je računao samo-sličnost lokalne mreže sa stvarnim korisnicima. Time je dokazano da su generirani podaci slični kao podaci koje su proizveli stvarni korisnici i da bi se ovakav tip generatora prometa uistinu mogao koristiti u kibernetičkom poligonu.