Cilj je ovoga rada opisati i usporediti razgovorni jezik unutar prostorno udaljenih hrvatskih gradova. Ukratko se navode funkcionalni stilovi hrvatskog standardnog jezika s posebnim naglaskom na razgovorni funkcionalni stil te njegove glavne karakteristike. Zatim se, kao podvrsta razgovornog stila, navodi, opisuje i uspoređuje termin žargona, afektivnog načina izražavanja mladih pomoću kojeg se prikazuje bunt, otpor i odvajanje od govora odraslih. Središte rada čini analiza ankete, kojoj prethodi popis ispitanika, primjer ankete te način provođenja iste. Spomenuto je anketiranje bilo neophodno kako bi se prikazalo, dokazalo, a na kraju i usporedilo bogatstvo razgovornog jezika, kao i žargona. Anketiranje je provedeno u dva područno udaljena grada – u Osijeku te Čakovcu. Ispitanici su u oba grada bili učenici 3. razreda Gimnazije, a u dva su dijela ankete pokazali visoku jezičnu kreativnost i upotrebu žargonizama. Zasebnom pomnijom analizom anketa daju se primjeri različitih tvorbi takvih riječi – kao što su hipokoristici, deminutivi, augmentativi, pejorativi, apelativi, neologizmi te oni tvoreni transfonemizacijom, transmorfemizacijom i sufiksima. Na samom se kraju tabličnim prikazom uspoređuje upotreba žargonizama s obzirom na pojedini strani jezik, a najčešće korišteni leksemi iz obje ankete uspoređeni su s Rječnikom hrvatskoga žargona T. Sabljaka. Rezultati su anketiranja analitički i u kategorijama prikazani u zaključku, nakon kojeg slijedi popis literature i izvora te, na samom kraju, prilozi – primjeri ispunjenih anketa u pojedinom gradu.