Abstract | Female and male conversational styles are influenced by a number of things such as their social roles, their ethnicity, patterns they acquired in the childhood and many more. Concerning their social roles and statuses, women are mainly connected to the domestic unit and are supposed to take care of it. Their status is typically more bound, and that is why some authors, like R. Lakoff, hypothesize that this is the reason for their being more careful when it comes to speech and behavior. Further, women tend to be more polished and more adapted to social situations, because they know that it takes a lot of work to step out of their social roles. Men, on the other hand, have always been the dominant gender. They are the bread-winners and competitors on the marketplace, and their social status is mirrored in their speech. Some research (Tannen 1982) suggests that ethnicity can also be a factor contributing to misunderstandings, especially in mixed-gender conversations. In the example of Greek-American couple the problem is different interpretation of indirectness, but depending on cultures, misunderstandings can be caused by numerous other reasons. Another issue which raised lots of questions are tag questions. A well-known linguist, Robin Lakoff, claims that tag questions are mainly used by women, which was proven not entirely accurate. It was shown that the usage of tag questions depends more on the “power” of the speaker, than on the gender. The 'powerful' speakers are more likely to use tag questions than the 'powerless' ones. In conclusion, both genders are nowadays believed to be equal, but different. This, at least is the essence of some of the more recent approaches to language and gender, such as D. Tannen’s, D. Cameron’s, J. Coates’s and etc. |
Abstract (croatian) | Mnogo stvari utječe na način na koji žene i muškarci razgovaraju, poput njihovih društvenih uloga, njihovog etničke pripadnosti, modela razgovora koje usvajaju u djetinjstvu i ostalo. Što se tiče njihovih društvenih uloga i statusa, žene su tradicionalno povezane s kućanstvom i smatra se da se trebaju brinuti za njega. Njihov društveni status je statičniji i zbog toga neki autori, kao Lakoff, pretpostavljaju da su žene opreznije u načinu na koji govore i na koji se ponašaju. Nadalje, govor žena je uglađeniji i one se lakše snalaze u raznim društvenim situacijama, zato što znaju da treba puno napornog rada kako bi napredovale na društvenoj ljestvici. Na drugu stranu, muškarci su oduvijek bili smatrani dominantnijim spolom. Oni financijski skrbe za svoje obitelji i natječu se na tržištu što se i vidi u njihovom govoru. Što se tiče etničke pripadnosti, do nesporazuma može lako doći, pogotovo ako se radi o razgovoru između muškarca i žene. Na primjeru grčko-američkog para možemo vidjeti kako je do nesporazuma došlo zbog različite interpretacije neizravne komunikacije, ali ovisno o kulturi, do nesporazuma može doći zbog različitih razloga. Još jedan zanimljiv problem su dopunska pitanja. Poznata lingvistkinja, Robin Lakoff, tvrdi da većinom žene koriste dopunska pitanja što se pokazalo netočnim. Čini se da uporaba dopunskih pitanja više ovisi o količini moći određenog govornika nego o njegovu spolu. „Moćni” govornici će prije koristiti dopunska pitanja nego oni s manje moći. Da zaključim, danas su oba spola smatrana ravnopravnim, ali različitim, što je i suština novijih istraživanja o spolu i jeziku D. Tannen, D. Cameron, J. Coates itd.
Ključne riječi: stil visoke uključenosti, natjecateljski stil, pristup temeljen na društvenoj prevlasti, pristup temeljen na društvenoj različitosti, dopunska pitanja |