Abstract (croatian) | Kroz perspektivu osobitoga, problemskog stajališta, u radu je dan osvrt na nekoliko problema informacijskih znanosti koji se eksplicite spominju u literaturi. Riječ je o problemima informacijske eksplozije i informacijske poplave te poplave podataka, zatim informacijskog pretraživanja i relevantnosti informacija te, na koncu, problemu znanstvene komunikacije. Svrha je rada obrazložiti zašto se i način stjecanja znanja, implementiran odgovarajućim procesom, može smatrati problemom informacijskih znanosti. U skladu s tim, postojeća teorijska osnova u okviru same informacijske znanosti – DIKW-hijerarhija – utemeljena na njezinim ključnim pojmovima – podatku, informaciji, znanju i mudrosti, u radu se prepoznaje kao simbolički prikaz i teorijsko utemeljenje procesa stjecanja znanja. Štoviše, čini se da je veza između DIKW-hijerarhije i procesa stjecanja znanja od ključne važnosti za čvršće utemeljenje informacijske znanosti u 'tijelu' sveukupnog ljudskog znanja. Nadalje, dan je osvrt na povijest čovjekova i strojnog stjecanja znanja te iznesen prijedlog da DIKW-hijerarhija zauzme mjesto simbola općeg načina stjecanja znanja, koji bi se u jednakoj mjeri mogao odnositi na čovjekovo i strojno stjecanje znanja. Za ostvarenje tog cilja, temeljem iznesenih kritika, nužno je izmijeniti postojeći koncept DIKW-hijerarhije. Odgovarajuća izmjena koncepta DIKW-hijerarhije (od kojih je jedna u radu i spomenuta) mogla bi imati za posljedicu znatno čvršće teorijsko utemeljenje procesa stjecanja znanja, kao i informacijske znanosti u cjelini. Na kraju rada obrazložene su i teorijske pretpostavke na kojima se proces stjecanja znanja može zasnovati kao problem informacijskih znanosti. Proces stjecanja znanja nužno ne mora biti predmetom epistemologije; kao takav može ostvariti čvršću vezu između pojmova podatka i znanja; nadalje, može se rabiti u kontekstu znanstveno-istraživačkog rada, ali na primitivnijoj razini od one na kojoj se provode znanstvene metode; osim toga, njegov opis, za razliku od drugih problema informacijske znanosti, nužno uključuje sva četiri DIKW-koncepta, a njegovo rješenje može voditi potpunijoj informacijskoj teoriji, odnosno teoriji informacija. |
Abstract (english) | The paper presents an overview of some problems of information science which are explicitly portrayed in literature. It covers the following issues: information explosion, information flood and data deluge, information retrieval and relevance of information, and finally, the problem of scientific communication. The purpose of this paper is to explain why knowledge acquisition, can be considered as an issue in information sciences. The existing theoretical foundation within the information sciences, i.e. the DIKW hierarchy and its key concepts - data, information, knowledge and wisdom, is recognized as a symbolic representation as well as the theoretical foundation of the knowledge acquisition process. Moreover, it seems that the relationship between the DIKW hierarchy and the knowledge acquisition process is essential for a stronger foundation of information sciences in the 'body' of the overall human knowledge. In addition, the history of both the human and machine knowledge acquisition has been considered, as well as a proposal that the DIKW hierarchy take place as a symbol of general knowledge acquisition process, which could equally relate to both human and machine knowledge acquisition. To achieve this goal, it is necessary to modify the existing concept of the DIKW hierarchy. The appropriate modification of the DIKW hierarchy (one of which is presented in this paper) could result in a much more solid theoretical foundation of the knowledge acquisition process and information sciences as a whole. The theoretical assumptions on which the knowledge acquisition process may be established as a problem of information science are presented at the end of the paper. The knowledge acquisition process does not necessarily have to be the subject of epistemology. It may establish a stronger link between the concepts of data and knowledge; furthermore, it can be used in the context of scientific research, but on the more primitive level than conducting of scientific methods. Moreover, the description of this process, as opposed to other problems of information sciences, necessarily involves all four DIKW concepts. Finally, the solution of this problem may result in a more complete theory of information. |