Još od druge polovice 19. stoljeća Australija je postala jedna od atraktivnih imigracijskih zemalja za brojne europske emigrante uključujući i Hrvate koji i danas pokazuju interes za preseljenjem na ovaj prilično udaljeni kontinent. Emigracija Hrvata započela je već tada, no najsnažnija je bila u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata te u vrijeme i nakon Domovinskog rata. Zbog blizine oceana (razvoj ribarstva) te klimatskih faktora povoljnih za razvoj vinogradarstva prvi doseljenici iz Hrvatske koji su većinom bili iz Dalmacije, doselili su na prostor Zapadne Australije. Osnovne djelatnosti kojima su se Hrvati ondje u početku bavili bile su ribolov, vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, a postupno su se počeli zapošljavati u rudnicima te su počeli naseljavati i rudarske centre u unutrašnjosti i uz to se penjati na gospodarskoj i društvenoj ljestvici. Poput drugih etničkih skupina i Hrvati u Australiji slijede dvostruki kolosijek. S jedne strane sudjeluju u duhovnom i kulturnom životu svoje nove domovine, s druge njeguju svoju tradiciju i ne žele prekinuti veze s rodnim krajem. Unutar svojih zajednica najviše pozornosti posvećuju pjesmi, folkloru, zabavi… no nikako ne zaostaje obrazovanje – u Australiji djeluju škole i studiji na hrvatskom jeziku. Svakako važan čimbenik održavanja hrvatskog jezika (uz školu i obitelj) predstavljaju australski hrvatski mediji, no također je bitno napomenuti da je crkva definitivno objedinjujući faktor i siguran jamac narodnog identiteta.