Abstract | Priče iz davnine, Ivane Brlić-Mažuranić, zbirka su od osam bajki za koje je karakteristična usmena književnost, korištenje mitologije kao motivske građe te modela mitskog razmišljanja kao temeljnog tekstualnog modela. Mit je I. Brlić-Mažuranić poslužio kao izvor motiva, kao svojevrsno nadahnuće i kao pomoćno sredstvo u konstruiranju vlastitih bajki. U ovim se bajkama pojavljuju likovi kao što su Svarožić, Bjesomar, Mokoš, Stribor, Zora-djevojka, djed Neumijka, Domaći, Bagan i drugi, a svi oni potječu iz slavenskih mitoloških predaja. Većina od tih likova u slavenskoj mitologiji predstavljala je određeno božanstvo, imala je određeno značenje te svoje zadatke. Iako su Priče sačinjene oko imena i likova uzetih iz slavenske mitologije, one su u cijelosti autoričino originalno djelo jer je ona iz slavenske mitologije preuzela samo imena i određene karakteristike pojedinog lika, a prizori, fabule, i razvoji događaja nemaju veze s mitologijom, već su nastali isključivo kao produkt autoričine mašte i njezinih ideja. |