Tema ovoga diplomskog rada je Katančićev prijevod Biblije. Cilj rada je ukazati na važnost Katančićeva prijevoda u hrvatskom jezikoslovlju kao i hrvatskoj kulturi. Na početku rada ukratko će se reći o važnosti i značenju same Biblije kao najutjecajnije pisane riječi u povijesti čovječanstva. Zatim se iznosi pregled hrvatske svetopisamske prevodilačke tradicije koja je prethodila Matiji Petru Katančiću. Tu se ubrajaju i ukratko opisuju Biblija Ćirila i Metoda, Dubrovački rukopisi, Biblija Bernardina Frankopana, Kašićev prijevod Biblije, Poljička Biblija, Jurjetinovićeva Biblija te Biblija Maksimilijana Vrhovca. Potom je riječ o odlikama ranijih biblijskih prijevoda u lekcionarima, a posebice Lekcionar Bernardina Splićanina, štokavski lekcionari fra Ivana Bandulavića te Budimski lekcionari 18. stoljeća. Glavni dio ovoga rada odnosi se na Matiju Petra Katančića i njegov cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik tiskan 1831. godine u Budimu. Istaknut će se važnost toga prijevoda kao i njegov značaj za hrvatsku povijest i kulturu. Također će se ispitati opravdanost kritika koje su upućene Katančićevu prijeovdu Biblije, a koje su se odnosile na jezik i vrijeme u kojem je prijevod nastao. Usprkos svim kritikama i prigovorima upućenima na prijevod istaknut će se Katančićeva važnost i zasluge u procesu standardizacije hrvatskoga književnoga jezika. Na kraju rada ispisana je literatura kojom se služilo pri izradi istoga.