prikaz prve stranice dokumenta Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu
  Download
PDF 329.84 KB
master's thesis
Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu
Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2018. urn:nbn:hr:142:719087
Mataja, Vedrana
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
Depatrment of Psychology

Institutional repository: FFOS-repository

Cite this document

Mataja, V. (2018). Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu (Master's thesis). Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:719087

Mataja, Vedrana. "Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu." Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:719087

Mataja, Vedrana. "Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu." Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:719087

Mataja, V. (2018). 'Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu', Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, accessed 27 November 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:719087

Mataja V. Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu [Master's thesis]. Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences; 2018 [cited 2024 November 27] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:719087

V. Mataja, "Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu", Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, Osijek, 2018. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:719087

Metadata
TitleZašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu
Title (english)Why are(n't) you delaying your work? The relationship between boredom, work engagement and procrastination at the workplace
AuthorVedrana Mataja
MentorAna Jakopec (mentor)
Committee memberAna Kurtović (predsjednik povjerenstva)
Committee memberAna Jakopec (član povjerenstva)
Committee memberDaniela Šincek (član povjerenstva)
GranterJosip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
(Depatrment of Psychology)
Osijek
Defense date and country2018-06-12, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Psychology
Psychology of Work
Abstract
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati stupanj povezanosti i doprinos dosade i radne angažiranosti objašnjenju prokrastinacije na radnom mjestu. Osim toga, ovim se istraživanjem nastojala provjeriti faktorska struktura Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu. U istraživanju je sudjelovalo 168 zaposlenika iz četiri hrvatske organizacije, a korišteni su novokreirani Sociodemografski upitnik, Upitnik dosade na radnom mjestu, Upitnik radne angažiranosti i Upitnik prokrastinacije na radnom mjestu. Rezultati provedene eksploratorne faktorske analize potvrdili su dvofaktorsku strukturu Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu (prokrastinacija na poslu i prokrastinacija putem moderne tehnologije). Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza upućuju na to da velik broj varijabli značajno doprinosi prokrastinaciji na radnom mjestu. Kad je riječ o prokrastinaciji na poslu, radna angažiranost i dosada pokazali su se značajnim pozitivnim prediktorima pri čemu se dosada pokazala snažnijim prediktorom. Dakle, radno angažiraniji zaposlenici i zaposlenici koji se dosađuju na poslu skloniji su prokrastinirati na poslu. Kad je riječ o prokrastinaciji putem moderne tehnologije, kontrolna varijabla koja provjerava razinu obrazovanja nalazi se na granici značajnosti, kontrolna varijabla koja provjerava postojanje profila na društvenim mrežama pokazala se značajnim negativnim prediktorom, a kontrolne varijable koje provjeravaju pristup internetu na radnom mjestu te uređaj za pristupanje internetu na radnom mjestu značajnim pozitivnim prediktorima. Osim toga, značajan je pozitivan prediktor prokrastinacije putem moderne tehnologije i dosada. Dakle, sudionici koji se na radnom mjestu više dosađuju, skloniji su prokrastinirati putem moderne tehnologije.
Abstract (english)
The aim of this study was to determine the relationship between boredom, work engagement, and procrastination in the workplace. Furthermore, this study intended to validate the factor structure of the Procrastination at Work Scale. 168 employees from four Croatian organizations participated in the research. They filled out newly created Sociodemographic Questionnaire, The Dutch Boredom Scale, Utrecht Work Engagement Scale – 9 and Procrastination at Work Scale. The results of exploratory factor analysis confirmed two-factor structure of Procrastination at Work Scale (soldiering and cyberslacking). The results of hierarchical regression analyses suggest that multiple variables affect procrastination at work. First, work engagement and boredom appear to be strong positive predictors of soldiering, with boredom being a stronger predictor, therefore, concluding that work engaged and bored employees more often procrastinate at work. Second, education is on the borderlines of significance, social network profiles are significant negative predictor, while internet access in the workplace and device for accessing internet in the workplace showed to be significant positive predictors of cyberslacking. Furthermore, boredom appeared to be a strong positive predictor of cyberslacking meaning that employees who are bored more often cyberslack in the workplace.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:142:719087
Study programmeTitle: Psychology (single major); specializations in: Teacher Training
Course: Teacher Training
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: magistar/magistra psihologije (magistar/magistra psihologije)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2018-10-24 07:38:40